Kongresni turizam specifičan je oblik turizma u kojem glavni motiv putovanja nije odmor, već sudjelovanje pojedinaca, grupa, skupina na skupovima različite tematike. Posjetitelji u okviru kongresnog turizma nisu dokoličari, jer putuju zbog određenog razloga najčešće vezanog za njihovo radno mjesto.
Premda ovakva putovanja spadaju u domenu poslovnih putovanja koja su često obavezna i uvjetovana radnim mjestom, zadatkom ili projektom, sve turistički receptivne zemlje vrlo rado i ove putnike svrstavaju u skupinu turista, pribrajajući prihode od kongresnog turizma ukupnim prihodima od turizma.
Skupovi mogu imati znanstveni, stručni, gospodarski i drugi sadržaj. Tako je Državni zavod za statistiku objavio podatke o prošlogodišnjim brojkama kada je u pitanju organizacija i dolazak poslovnih ljudi u okviru kongresnog turizma, u što naša zemlja ulaže posljednjih godina znatno više napora. U Hrvatskoj je od srpnja do kraja rujna prošle godine održano 1400 poslovnih skupova ili 14 % više nego u istom razdoblju prije dvije godine; okupljeno je 20,6 posto % više sudionika ili njih ukupno 92,4 tisuće, a i njihovo trajanje je bilo duže, potvrđuju iz Zavoda.
Kada je u pitanju područje Dalmacije, stručnjaci za ovaj tip turizma ističu da su hoteli Splitsko-dalmatinske županije prepoznali važnost poslovne turističke ponude pa danas svaki elitni hotel nudi i po nekoliko kongresnih sala. U sklopu kongresnog turizma hoteli organiziraju kako domaće tako i međunarodne konferencije, seminare i prezentacije popraćene potrebnom tehničkom opremom prema najvišim standardima. Nudi se i kvalitetan team-building program, banketi, ali i luksuzan smještaj i usluge.
Dakle, kongresni turizam sa sobom donosi mnogobrojne prednosti. Prije svega, punjenje kapaciteta u predsezoni i postsezoni, kao i činjenicu kako je potrošnja kongresnih gostiju puno veća nego običnih turista. Hrvatska se opisuje kao kongresna destinacija što je veoma dobro, riječi su iz Hrvatskog kongresnog i insentiv ureda, ali da bi kongresni turizam zaživio, odnosno da bi Hrvatska bila domaćin pravih velikih kongresa, još uvijek nedostaju višenamjenski centri, odnosno kongresna središta.
Zaključimo, iako je Hrvatska godinama svoj imidž na turističkom tržištu gradila u prvom redu kao odmorišna destinacija, u posljednjih nekoliko godina sve se više pokušava definirati i kao kongresna destinacija. Gradovi poput Dubrovnika, Splita, Opatije, Makarske, Šibenika, Zadra i drugih garancija su uspjeha.
Više u kategoriji: Turizam, Ugostiteljstvo
D. Šabić, mag. nov.