Apolitični

Koloseum u Italiji

Koloseum (Kolosej), izvorno nazvan „Amfiteatar Flavijevaca“, amfiteatar je smješten u Rimu. Ime je dobio po kolosalnoj skulpturi cara Nerona koja se nalazila ispred amfiteatra. U Koloseumu su održavane gladijatorske borbe koje je moglo pratiti na desetke tisuća gledatelja, a 2007. godine uvršten je među novih 7 svjetskih čuda.

Gradnja je započeta 72. g. za vrijeme cara Vespazijana, a dovršena desetak godina kasnije u vrijeme vladavine njegova sina Domicijana. Sagrađen u obliku velikog valjkastog tijela na eliptičnom tlocrtu, sa sjedištima koji se koso spuštaju prema borilištu – areni. Imao je 50000 mjesta za sjedenje i 10000 za stajanje, pa čak i pokretni krov od platna. Gledatelji su na tribinama bili strogo odijeljeni po statusu. Najbolja mjesta pripadala su caru i Vestalkama, svećenicama djevicama, zatim senatorima koji su sjedili u prvim redovima i dalje prema vrhu, gdje je bio običan puk.
Bio je to veličanstveni kompleks graditeljstva i kiparstva koji je služio brojnim spektaklima. Održavane su i pomorske bitke s pravim brodovima; za te je prigode arena bivala potpuno ispunjena vodom, a kanal za dotok vode još se uvijek nalazi ispod crkve sv. Klementa, nedaleko od Koloseja. Nakon 6. stoljeća Koloseum je pomalo ostavljen vremenu, što je kulminiralo u 15. i 16. stoljeću, kada je njegov kamen korišten kao građevinski materijal za izgradnju drugih rimskih spomenika, sve dok ga papa 1780. g. nije proglasio svetim mjestom.
Kolika je važnost najpoznatije rimske znamenitosti, najbolje govori citat Venerablea Bedea: „Dok Koloseum stoji, stajat će i Rim; kada Koloseum padne, past će i Rim; kada padne Rim, past će i svijet“!
D. Šabić