Zanimljivo je biti ovih dana u Dugopolju kada ovaj kraj slavi svog patrona, sv. Mihovila i raduje se Danu općine. Tako su Dugopoljci sa svojim OPG partnerima iz Imotskog, Koprivna i Vrlike priredili pravu feštu kulinarskih specijaliteta u tamošnjem prekrasno izgrađenom vatrogasnom domu, u programu koji je nosio naziv „Gastro večer koka hrvatica”.
Uz nastup Kulturno-umjetničkog društva „Pleter” iz Dugopolja i ovdašnje ženske klape „Murtilica”, više stotina posjetitelja pozdravili su predstavnici OPG-ova uzgajivača koka hrvatica, struke i znanosti iz Zagreba, kao i domaćini gastro-gospodarskog druženja, načelnik općine Stanko Balić i župan splitsko- dalmatinski, Zlatko Ževrnja. Naše fotografije će vam puno toga dočarati s gastro fešte, a u razgovoru s proizvođačima jaja i koka te direktorom TZ Dugopolje saznali smo i neke zanimljivosti.
Branimir Strizirep iz Koprivna uz potporu obitelji odvažio se organizirati obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo baveći se uzgojem koka hrvatica. Kako ste započeli s ovom hvale vrijednom pričom?
– Da, to je jedna pasmina koja je skoro izumrla, a kolege proizvođači koji su danas s nama, kao i stručnjaci, zaslužni su za očuvanje ove vrste koka. Davali su se poticaji na uzgoj tih matičnih jata koji su se proširivali sve dalje i dalje, tako je ta priča došla i do nas. Odlučili smo se za koku hrvaticu ne zbog samih poticaja nego i što je ta vrsta, a to je interesantno, dosta otporna na bolesti, ima dobru nosivost i praktički ona sama može odgojiti svoje piliće, prokocati tako da ne treba inkubator i dodatne sadržaje.
Koliko ima vrsta koje po boji možemo razlikovati?
– Imamo četiri podvrste koke hrvatice: crna, pa onda postoji jarebičasto-zlatna, jaribičastu i crveni soj za koji smo se mi odlučili, dalmatinski uzgajivači.
Kakva je povijest koka hrvatica?
– Koka hrvatica je kroz svoju povijest prošla jedan put križanja koji tako dobro zna pojasniti naš prof. Zlatko Janjičić, no istaknuo bih da je prije drugog svjetskog rata, dok je bila zastupljena u bivšoj državi, osvojila prvo mjesto na natjecanju po kvaliteti, nosivosti, izgledu i korisnosti.
Imate OPG, borite se na tržištu da vas prepoznaju, tražite svoj prostor djelovanja, stoga kakvi su vam planovi?
– Tako je, tako je. Znači, idemo na tržište s jajima slobodnog uzgoja kojih trenutno u trgovinama nema. Dakle, težimo jednoj zdravoj prehrani, razmišljamo poslije i o ekološkom uzgoju u koji bi se trebali uključiti branitelji iz Slavonije, da uzgajaju ekološku certificiranu hranu, pa bi tako mogli ići na ekološki uzgoj. No za sada ipak idemo na slobodni uzgoj gdje imamo ljude koji će nam pripomoći pri pakirnici i sortirnici koje još nije jednostavno imati jer se uz to vežu i određeni problemi, ali nadamo se kako ćemo i ove probleme u dogledno vrijeme riješiti.
Puno vam hvala na razgovoru i želimo uspjeha u proizvodnji u ovom ne baš lakom poslu.
– Nije lak, ali radi se s ljubavlju, pa je to onda odmah drugačije. Hvala i vama što nas pratite.
Jedan od onih koji iz malog i vrijednog mjesta želi pokazati kako se može raditi s kokama je Ivan Totić iz Vrlike.
Ivane, vi Vrličani se prepoznatljivi po vrličkoj pogači, dobrim jabukama i šljivama, rekreaciji na jezeru Peruća i drugim guštima, no čini mi se kako javnost i nije baš upoznata da ste jedan od onih koji proizvodi jaja i koke hrvatice…
– Pa jesam ima jednu godinu, godinu i pol dana, radimo sitnim koracima, ali sigurno. Kod nas vam sve ide polagano; znači, iz matičnog jata, jaja i inkubatori, proces zagrijavanja i postupne proizvodnje od jaja do kokoši.
Kakva su vam dosadašnja iskustva u vašem uzgoju koka hrvatica?
– Pokazala su se dosta kvalitetno, znači, kokoška je kao naša domaća, starinska, kvalitetna otporna i na bolesti, na razne uvjete, nosivost je dobra i to je za nas zadovoljavajuće.
Predstavljate li se vo prvi put javnosti ?
– Ajmo reći da nam je ovo jedan od prvih većih nastupa i prezentacije na Gastro večeri koka hrvatica. U principu nismo dosad izlazili prema vani, ali nadamo se da hoćemo…
Kakva su vam daljnja razmišljanja u svezi vašeg posla s kokama, hoće e li doći do te razine da čovjek iz drugih krajeva Dalmacije i šire želi kupiti koku kod vas?
– Postoje planovi su za daljnje povećanje broja koka – na četiristo do petsto kljunova, tako da očekujemo dnevno do 350 jaja. Dakle, orijentiramo se za sada na glavni proizvod, a to su jaja.
Vjerujete da će vas javnost prepoznati?
– Za sada, na ono što imamo i proizvedemo tržište dobro reagira i jako su zadovoljni našim proizvodima.
Hvala vam.
– Hvala i vama što nam dajete podršku.
Ovakve organizirane večeri koje imaju za cilj promovirati proizvođače, dati im podršku, ali i pokazati svu raskoš njihovih proizvoda i gurmanskih pripravaka osobito su dobrodošle manjim mjestima.
Zadovoljstvo nam je iskazao i direktor Turističke zajednice Dugopolja, Tomislav Balić:
– Hvala vam na ovim riječima, uspjeli smo u jednu večer povezati uzgajivače koka hrvatica iz naše županije uz dugopoljski restoran Feniks koji je sve ove gastronomske delicije s ljubavlju spremio za naše goste i drage prijatelje te smo uspjeli sve to povezati u turističku manifestaciju u sklopu Dana općine Dugopolje.
Tomislave, ovdje se na iznenađenje mnogih okupio veći broj ljudi na jednoj značajnoj manifestaciji koja promovira nešto novo u Hrvatskoj.
– Tako je, uzgajivači koka hrvatica s tom idejom su došli su prije par mjeseci kod nas, mislili smo da je to idealno vrijeme za to kako slavimo dane Općine. Doveli su svoje goste, prijatelje, potencijalne kupce kokošjih jata i jaja koka hrvatica, tako da je ovo naš mali doprinos njihovom daljnjem poslovanju i budućim projektima.
Hvala vam direktore na ovim riječima, a sad bi mogli i kušati ove zlatne proizvode.
– Tako je Denis, idemo tamo za stol vidit valja li to što. Nadam se da je sve kvalitetno i ukusno. Ma šalim se, znam da su njihovi proizvodi i pripremljena jela uistinu vrhunska.
Više u kategoriji: Gospodarstvo; Turizam
D. Šabić, mag. nov.