U nedavnom razgovoru s hrvatskom znanstvenicom Ksenijom Yeeles, koja živi u Oxfordu i koja radi na tamošnjem sveučilištu, saznajem jednu vrlo interesantnu i intrigantnu informaciju.
– Velika većina osoba koje prebole teži ili teški oblik koronavirusa, tijekom kojeg bivaju stavljeni na umjetnu ventilaciju (respirator), odnosno koji su zbog te bolesti bili na intenzivnoj njezi, naknadno, nakon što pobijede bolest, razviju jedan oblik posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP). To sam saznala u razgovoru sa svojim kolegama kliničarima koji su osobno nailazili na takve primjere, rekla nam je u telefonskom razgovoru Ksenija Yeeles.
O samim razlozima zašto je to tako i da li se takve osobe ikada vrate u “normalu” Yeeles nije mogla pričati, jer kako kaže, taj segment posla ne spada u njezinu kompetenciju.
Stoga smo za komentar upitali doc. dr. sc. Borana Uglešića, poznatog splitskog psihijatra s Klinike za psihijatriju KBC-a Split, pročelnika Zavoda za biologijsku psihijatriju i intenzivnu skrb.
– Kod nas u Hrvatskoj PTSP se povezuje s ratnim zbivanjima iz Domovinskog rata, međutim PTSP se može javiti kod bilo kojeg traumatskog iskustva (liječenje, prometna nesreća, silovanje…), jer mi u stvari govorimo o odgovoru na stresni događaj ili situaciju koja je izuzetno ugrožavajuća ili pak katastrofalne prirode – kaže dr. Uglešić.
Stoga se može očekivati da i osobe koje su proživjele i preživjele teški oblik COVID-a 19 razviju neki oblik PTSP-ija.
– Očekivano je da će osobe koje su prošle traumatično liječenje kao što je respirator imati strah, a taj strah izaziva brze promjene u tijelu bolesnika koje ga pripremaju na obranu od opasnosti ili njezino izbjegavanje. Zato ovakve osobe (koje pate od PTSP-ja) osjećaju napetost i strah čak i kada više nisu u opasnosti – pojašnjava dr. Uglešić.
PTSP se liječi psihoterapijom u kombinaciji s farmakoterapijom.
Cijeli članak možete pročitati na: slobodnadalmacija.hr
Foto: Pixabay