Književna večer podarit će publici priliku uživati u skladbama Arsena Dedića i dokumentarnom filmu Tomislava Sabljaka i Željka Senečića.
Književna večer, a sve povodom obilježavanja 125. godišnjice rođenja velikog hrvatskog pjesnika Tina Ujevića. Dramski studio Ilirik i Hrvatska udruga Benedikt organiziraju književnu večer u klaustru samostana sv. Frane u Splitu, u utorak, 5. srpnja s početkom u 21 sat. U sklopu književne večeri na kojoj sudjeluju Silvana Dragun, glumci Marijan Grbavac i Ivana Giove Župa, publika će imati prilike uživati u interpretacijama Ujevićeve poezije, skladbama Arsena Dedića i dokumentarnom filmu Tomislava Sabljaka i Željka Senečića (2005.).
Tin Ujević je rođen 5. srpnja 1891. u Vrgorcu. Prva tri razreda osnovne škole polazio je u Imotskom, a ostatak u Makarskoj. U Splitu upisuje klasičnu gimnaziju i neko vrijeme boravi u bogoslovnom sjemeništu. Zatim odlazi u Zagreb na studij hrvatskog jezika i književnosti, klasične filologije i filozofije na Filozofskom fakultetu. Tin je kao Matošev učenik pripadao buntovnom naraštaju hrvatskih intelektualaca, a zbog svojih vatrenih govora i članaka nekoliko je mjeseci proveo i u zatvoru.
Književna večer posvećena Tinu Ujeviću
U ranoj studentskoj fazi bio je pravaš, a zatim se okreće Beogradu i borbi za ujedinjenje južnoslavenskih naroda. Godine 1913. odlazi u Pariz, a nakon šest godina vraća se u domovinu.
U Beogradu je boravio nekoliko puta, a 1925. je bio protjeran. Nakon progonstva, od 1929. Godine, nastupa njegova boemska faza kada prekida sve političke veze s Beogradom i potpuno se posvećuje pjesništvu. Ubojstvo hrvatskih zastupnika u Skupštini 1928. i šestojanuarska diktatura 1929. zasigurno su prethodile takvoj odluci. Ovdje ćemo spomenuti njegovu plodnu splitsku godinu 1930., kada je u Jadranskoj pošti objavio oko 125 kritičkih tekstova, podlistaka i eseja. Tijekom boravka u Splitu objavio je dvije knjige eseja Ljudi na vratima gostionice i Skalpel kaosa. Nakon uspostavljanja Nezavisne Države Hrvatske radio je neko vrijeme kao prevoditelj u Ministarstvu vanjskih poslova. Po završetku rata komunistička vlast ga je potisnula iz javnog života i tek je 1954. godine objavljena njegova zbirka pjesama’Žedan kamen na studencu, iako je za tisak bila pripremljena već 1945. godine. Tin Ujević je umro u Zagrebu 12. studenog 1955. godine. Većinu svojih književnih pogleda objavio je u esejima Oroz pred Endimionom te Sumrak poezije. Neke od najpoznatijih njegovih zbirki su: Lelek sebra, Kolajna, Auto na korzu, Ojađeno zvono, Skalpel kaosa, Ljudi za vratima gostionice i Žedan kamen na studencu. Iako za života nije dobio nijednu književnu nagradu, danas se mnoge književne nagrade zovu njegovim imenom. O Tinu Ujeviću snimljeno je nekoliko filmova. Njegovim pjesničkim opusom bio je inspiriran Arsen Dedić, bard zagrebačke škole šansone (1938. – 2015.).
Dođite ovog utorka u samostan sv. Frane u Splitu i podržite književnu večer posvećenu T. Ujeviću.