Knežev dvor palača je u Dubrovniku sagrađena kao sjedište vlade i stan kneza, s najvišom političkom funkcijom u Dubrovačkoj Republici.
Biranje kneza vršilo se na mandat od mjesec dana i za to vrijeme, knez je bio na čelu Malog vijeća. U Kneževom dvoru knez je imao svoj ured i stan u kojem je boravio tijekom mandata, odvojen od svoje obitelji. Za to vrijeme nije smio napuštati dvor osim u slučaju državničkih i protokolarnih razloga. Preko noći čuvao bi ključeve od grada koje je sljedeće jutro na protokolarnoj ceremoniji vraćao narodu.
U prostoru Kneževa dvora nalaze se dvorane Velikog i Malog vijeća, državne kancelarije, sudnica, zatvor, oružarnica i barutana. Na ulazu je latinski natpis Obliti privatorum publica curate (Zaboravite privatno i brinite se za javno). Prvi spomen zgrade na prostoru današnjeg Kneževog dvora iz 13. je stoljeća, kada se nalaze podatci o utvrdi (castellum). Tijekom 14. stoljeća utvrda se po uzoru na rimsku i venecijansku tradiciju postupno pretvarala u palaču. Godine 1435. dogodila se eksplozija u oružarnici baruta uslijed koje je Knežev dvor teško oštećen. Nakon toga pristupilo se obnovi koja je trajala od 1435. do 1463. godine. Projekt je vodio napuljski inženjer Onofrio de la Cava za kojeg se vjeruje da je autor reprezentativnog pročelja u mješovitom gotičko-renesansnom stilu. U izvedbi detalja sudjelovali su mnogi umjetnici, kipari, klesari i zidari. Od kiparskih ukrasa naročito se ističe rad kipara Petra Martinova, kapitel trijema s prikazom Asklepija, grčkog boga liječništva.
Zgrada je nakon toga još dva puta doživjela veća oštećenja. Nedugo nakon obnove 1463. g., nova je eksplozija baruta oštetila Knežev dvor. U velikom potresu 1667. g. doživjela je oštećenja unutrašnjosti, a obnova koja je uslijedila trajala je tri desetljeća. U početku se pokušalo vratiti gotičko-renesansni izgled dvora, za što su kao konzultanti angažirani arhitekti Francesco Cortese iz Rima i Paolo Andreotti iz Genove. No 1689. g., dolaskom velikog arhitekta, Sicilijanca Tommasa Napolija, zgradi je oblikovanjem novoga atrija utisnut barokni pečat. Knežev dvor zadržao je svoju izvornu funkciju sve do 1808. godine kada francuski maršal August Marmont ukida Dubrovačku Republiku. U atriju je smješteno poprsje Miha Pracata, jedini spomenik koji je Dubrovačka Republika podigla jednom zaslužnom pučaninu.
Danas je zgrada Kneževog dvora povijesni muzej u sklopu Dubrovačkih muzeja. Prostor dvora uređen je pomoću stilskog namještaja iz posljednjeg razdoblja Dubrovačke Republike i 19. stoljeća. Sam namještaj nije izvorno pripadao prostoru Kneževog dvora nego je godinama prikupljan iz starih dubrovačkih palača, ljetnikovaca i građanskih kuća. U prostoru Kneževog dvora izložba je slika starih majstora iz razdoblja od 15. do druge polovine 19. stoljeća.
U atriju Kneževog dvora tijekom Dubrovačkih ljetnih igara i festivala Julian Rachlin i prijatelji održavaju se koncerti klasične glazbe. Tijekom godine u istom prostoru svoje koncerte tradicionalno održava Dubrovački simfonijski orkestar.
Posjetite jedan od najznačajnijih spomenika svjetovne arhitekture na hrvatskoj obali – Knežev dvor – administrativno sjedište Dubrovačke Republike.
D. Šabić