Kineski teleskop u Pingtangu u pokrajini Guizhou do triput je osjetljiviji od američkog i okružen je petkilometarskom zonom “radiotišine” u kojoj je zabranjeno korištenje mobitela i računala.
Divovski satelit od 500 metara najveći je na svijetu i pokriva područje koje odgovara otprilike 30 nogometnih igrališta. Gradnja je stajala je oko 1,1 milijarde juana (175 milijuna dolara), a trebalo je i raseliti tisuće seljana koji su živjele u tom području.
Kina ubrzano razvija svoje znanstvene kapacitete kako bi manje ovisila o inozemnoj tehnologiji.
Najmnogoljudnija država na svijetu do danas se može podičiti samo jednom Nobelovom nagradom za znanost, iz 2015. kemičaru Tu Youyou.
No u protekle dvije godine Kina je izgradila najbrži najveći vlak na svijetu, finalizirala je geolokacijski sustav Beidou, konkurent američkom sustavu GPS, a upravo je u četvrtak na zemlju kineska kapsula donijele na Zemlju uzorke s Mjeseca.
Kina uplaćuje milijarde dolara u svoj svemirski program i objavila je plan da do 2035. godine postane svjetski lider u umjetnoj inteligenciji, svemiru, čistoj energiji i robotici.
Podaci koje prikuplja FAST trebali bi omogućiti bolje razumijevanja podrijetla svemira te pomoći u potrazi za znacima života izvan našeg planeta.
Lov na talente
Kina je objavila da će u 2021. primati zahtjeve stranih znanstvenika koji se žele koristiti FAST-om.
Naš znanstveni odbor teži da FAST ubrzano bude otvoren međunarodnoj zajednici, kaže Wang.
Cijeli članak možete pročitati na: zimo.dnevnik.hr
Foto: Pixabay