Apolitični

Keopsova piramida, najstarije svjetsko čudo…

Keopsova piramida, poznata i pod nazivom „Velika piramida“, počivalište je faraona Kufua u Gizi. Riječ je o najstarijoj i najvećoj piramidi u Gizi te najstarijem svjetskom čudu.

Piramida je izgrađena kao grobnica faraona Kufua, kojeg su Grci zvali Keops, a gradio ju je Hemiunu, Kufuov nećak. Smatra se da je oko 100 000 ljudi gradilo ovo svjetsko čudo punih 20 godina te da je svaki kamen visok 2 m, a neki su dugi i do 5 m. Blokovi vapnenca i granita, od kojih je sagrađena ova piramida i koji su vađeni iz kamenoloma na lijevoj obali Nila, dopremani su čamcima niz rijeku. To se moglo raditi jedino u proljeće, kada se Nil izlijevao, pa je zato trebalo 20 godina i oko 500 000 plovidaba da se donese potrebna količina kamena. Nakon što bi se kameni blokovi prevezli, grupa ljudi vukla je blokove, od kojih je svaki težio 2 tone, na saonicama uz put. Zatim su ih uredno redali, a druga grupa ljudi izvlačila ih je do mjesta gdje se gradila piramida.

Nakon izgradnje, visina piramide iznosila je 145,75 m, ali se s vremenom smanjila za 10 m. Površina piramide bila je prekrivena veoma glatkim, gotovo skoro neprimjetnim vapnencem. Na sjevernoj je strani ulaz. Unutrašnjost piramide čine tri prostorije povezane mnogobrojnim hodnicima. U srcu piramide kraljeva je odaja, gdje je smješten sarkofag od crvenog granita. Dužnosnici koji su služili Kufua dali su podići svoje grobnice oko njegove piramide. To su mastabe, a u njima su pokapani i članovi kraljevske obitelji.
Godine 1954. u jami pokraj Kufuove piramide pronađena je netaknuta lađa duga oko 48 i široka oko 5 metara. Nakon 16 godina rada ponovno je složena i izložena u modernoj zgradi nedaleko od nalazišta.

Dodajmo kako su u današnje vrijeme analizu gradnje i izračun proveli najpoznatiji majstori ovog zanata, Japanci. Tako je njihova ekipa građevinara solidno obavila svoj zadatak u Egiptu, a istovremeno napravila i „predračun“ za piramidu. Ona je zaključila da bi se pomoću najsuvremenije građevinske tehnike Keopsova piramida danas mogla podignuti, tj. izgraditi za oko 5 godina i da bi njena izgradnja koštala oko 30 puta manje nego u Keopsovo vrijeme. Tada je ona, prema grubim proračunima, stajala oko 20 milijardi današnjih dolara, a to je gotovo jednako troškovima američkog programa osvajanja Mjeseca, tvrde japanski građevinski analitičari.

D. Šabić
Izvor: Wikipedija