Travanj, svibanj i lipanj ključno su razdoblje za proizvodnju meda, užurbana je briga za pčelarstvo, vrijeme je to kad pčelari uz veliku ljubav prema ovim malim „letjelicama“ posebno ulažu dodatni napor, kilometre i mijenjaju prostor, predjele, staništa, sve kako bi pčelice proizvodile dragocjeni med, tako nam kroz uvodnu priču govore stručnjaci, medari, pčelari, ljubitelji ovog nesvakidašnjeg hobija.
Činjenica je da je u posljednjih nekoliko godina u Dalmaciji uz seoski i ruralni turizam živnulo i pčelarstvo, posebno u zaleđu, Zagori, koja prirodnim staništima odgovara smještaju košnica i njihovom premještaju. Podsjetimo, zimi pčele miruju, spavaju u svojim „kućicama“, dok za to vrijeme njihovi vlasnici pripremaju repromaterijale, popravljaju kućišta i vrše sve dodatne pripreme za proljeće. S ovom idejom našli smo se na kavi s jednim od najaktivnijih pčelara Dalmacije, gospodinom Ivanom Mravkom, zahvaljujući kojem pčelarstvo dalmatinskog dijela Lijepe Naše ima budućnost i potencijal jer s kolegama organizira seminare, promocije meda na sajmovima i slično, te pokušava pomoći kolegama u razvoju najkvalitetnijeg meda u državi.
Gospodine Mravak, za vas kažu da ste jedan od prepoznatljivih pčelara u Dalmaciji, ako ne i šire?
– Tako nekako kažu, ima dosta dobrih pčelara kod nas, no nije bitan broj košnica, već iskustvo i znanje, no na ovim prostorima ja uistinu imam najviše košnica, a i cijela obitelj se bavi pčelarstvom te lučimo dosta dobre uspjehe te smo kao takvi prepoznatljivi u Dalmaciji.
Što čovjek mora nositi u sebi, je li to neka posebnost i ljubav prema pčelama da bi cijela obitelj ušla u ovu pčelarsku avanturu?
– Kad ste više od dvadeset godina u društvu s ovim lijepim kukcima i još obiteljski, onda morate imati ljubav prema njima, 24 sata na dan i tako cijelu godinu sebe im morate dati jer u suprotnom nema rezultata. Med, matična mliječ i drugi proizvodi dobivaju se samo onda kada živite s pčelama, prenosite ih iz jednog biranog mjesta u drugo, tražite odgovarajuće paše, jer zimi dok one miruju, obitelj za njih radi kako bi u ovim mjesecima polučile rezultate.
U pčelarskoj godini kažu oči su uprte u ova dva, tri mjeseca, zašto?
– Da ovo su najaktivniji mjeseci u godini kada je riječ o ovim malim radilicama. Tu nam je bog dao raznoliku prirodu u Dalmaciji s bogatim pašama; moje su pčele trenutno na Čiovu, ima ih u zaleđu Vodica te u okolici Knina na Bagremu, tako da mi pčelari u ova tri mjeseca maksimalno ulažemo truda premještajući košnice, obilazeći ih vjerujući u dobar rezultat.
Na upit o „najboljem“ dalmatinskom medu pčelar Mravak kaže…
– Obzirom kako se na tržištu i policama centara nalazi svakojaki med, činjenica je da je dalmatinski med najkvalitetniji jer kod nas nema pesticida, otrova, to je kamenjar, krš i prostori s odličnom pašom, imamo prepoznatljivost, ali nažalost ne možemo na svjetsko tržište samo iz razloga što nemamo velike količine. Sve što proizvedemo na „kućnom pragu“ proda se tu u Dalmaciji, ostaje kod nas, ovdje našim sugrađanima, ali bi istaknuo da imamo upite iz Europske unije kada su kvote i količine u pitanju.
Ivane, mogu li pčele prepoznati svog vlasnika s obzirom na njihove nimalo omiljene sklonosti?
– Upravo zbog toga mi prijatelji kažu da se „manem“ toga jer životinje ne prepoznaju gazdu, gospodara, jer bez obzira tko dođe u pčelinjak, ja, vi ili tko drugi, one će bosti jer štite svoj teren i zajednicu. Inače, imamo zaštitna odjela, no bitno je prebroditi onaj prvi početni strah od uboda. I mene bodu i boli me kao svakog drugog, no za razliku od drugih moj je organizam stvorio dodatni imunitet pa stoga i ne otičem, a uz sredstva i opremu se ipak dobro zaštitimo kako bi broj uboda bio minimalan.
Svojim kolega pčelarima g. Mravak poručio je kako treba biti jako uporan, strpljiv i odraditi posao profesionalno jer u pčelarstvu nema odgađanja. Drugim riječima, ono što trebate odraditi danas ne ostavljajte za sutra i budite uvijek spremni na kvalitetu paše, hoće li biti korisna i kvalitetna jer u suprotnom propade vam sezona.
Više u kategoriji: Gospodarstvo
D. Šabić mag. nov.