Josip Hatze rođen je u Splitu, na prvi dan proljeća 1879. godine u obitelji uglednog splitskog obrtnika. Tijekom školovanja upijao je tadašnja glazbena zbivanja, posebno crkvenu glazbu i napjeve na narodnome jeziku. Slučajno je otkrivena njegova iznimna muzikalnost koju su u obitelji podržali, i omogućili mu prisustvovanje svim predstavama tada tek otvorenog Općinskog kazališta u Splitu. Snažan doživljaj orkestralnih i zborskih nastupa u splitskom teatru, potaknuo je šesnaestogodišnjeg Hatzea da napiše Misu a Kapela na hrvatski tekst, koju je s velikim uspjehom izveo školski zbor, a preuzeli su je i zborovi drugih dalmatinskih škola.
Završio je studij kompozicije 1902. g. na Konzervatoriju u Pesaru kod velikog skladatelja Pietra Mascagnija. Vrativši se u rodni Split, radio je kao pedagog i zborovođa; bio je nastavnik glazbe u Srednjoj tehničkoj školi u Splitu i zborovođa pjevačkih društva “Zvonimir” i “Guslar”. Stvaralački opus Josipa Hatzea posvećen je vokalnoj i scenskoj glazbi, a lirsko obilježje njegove glazbe vidljivo je u 60-ak popjevaka. No, već njegove kantate Noć na uni (na stihove Huge Badalića) i Exodus (1912.) i Golemi Pan (1917.) na poeziju Vladimira Nazora otkrivaju Hatzeov smisao za dramatiku na što posebno ukazuje Hatzeova veristička primjena orkestra u obje opere: Povratak (1910. ) i Adel i Mara (1932.).
Povratak je priča o hrvatskom seljaku koji je morao otići u tuđinu da bi kod kuće prehranio obitelj. Hatze je dojmljivo dočarao ugođaj skromnoga Badnjaka na slavonskome selu te dramatski uobličio tragičnu ljubavnu priču prosjaka Dake, koja simbolički nagovješćuje dramu što će se za sat odviti u Jelinu domu. Skladatelj je blagom nostalgijom ovio ljubavne prizore, reljefno ocrtao pojedine likove i snažno naglasio dramatiku finala, kada se lome sve sudbine glavnih likova.
Adel i Mara opera je prema spjevu Bijedna Mara Luke Botića, epske pripovijesti iz narodnog života u Dalmaciji u drugoj polovici 16. stoljeća. Ovo je opera nacionalnog smjera, s glazbeničkom polarizacijom dviju društvenih i etničkih cjelina: dalmatinskom i turskom. Josip Hatze prvi je i najistaknutiji Mediteranac u hrvatskoj glazbi prve polovine prošloga stoljeća koji je u vokalnoj lirici dostigao vrhunac hrvatskog stvaralaštva na tom području.
Izvor: visitsplit.com; Wikipedija
Više u kategoriji: Osobe; Glazba
D. Šabić, mag. nov.