Crveno jezero kod Imotskog bez ikakve dvojbe predstavlja impresivni, neprocjenjivo vrijedan i svjetski poznat krški oblik ekstremnih dimenzija i istog takvog značaja. Znanstvena ekspedicija u taj svjetski krški fenomen 2013. godine donijela je do sada najveći broj podataka o jezeru.
Crveno jezero kod Imotskog bez ikakve dvojbe predstavlja impresivni, neprocjenjivo vrijedan i svjetski poznat krški oblik ekstremnih dimenzija i istog takvog značaja. Upravo ekstremne dimenzije Crvenog jezera svrstavaju ga među najpoznatije speleološke objekte, samim time i u sferu interesa mnogih speleologa, znanstvenika i javnosti općenito. Znanstvena ekspedicija u taj svjetski krški fenomen 2013. godine donijela je do sada najveći broj podataka o jezeru. Rekli bismo, sve tajne toga stoljećima misterioznog crvenog grotla razotkrivene su tom ekspedicijom. Po prvi put snimljeno je njegovo dno i njegova zapremina. Vodostaj za vrijeme obilnih kiša je uistinu impresivan kada može iznositi i preko 330 metara. Zamislite, skoro tri i pol nogometna igrališta! Impresivne su i utvrđene morfološke značajke jezera: široko u promjeru niti dvadesetak metara u dnu, dok su najviši obodi jezerskih litica na potezu istok – zapad udaljeni jedan od drugog i više od 400 metara. Zamislite koji je to nevjerojatan krški lijevak koji se spušta u utrobu zemlje! I sada, nakon te ekspedicije, tim znanstvenika i speleologa objavili su niz drugih novih podataka o Crvenom jezeru. Jedan od članova tima je i dr. sc. Ivo Andrić s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije s kojim smo razgovarali kako bi se bolje upoznali s aktualnim znanstveno-istraživačkim aktivnostima vezanima za Crveno jezero.
Gospodine Andrić, sada nakon prikupljenih novih podataka, jesu li sve tajne Crvenog jezera su otkrivene ?
Crveno jezero ne odaje olako svoje tajne, ali mi prikupljamo podatke, analiziramo ih, sastavljamo od njih mozaik i možemo reći kako cjelokupna slika poprima svoje konture. Potrebno je još mnogo rada koji će zahtijevati puno ulaganja našeg vremena i truda, ali i onog financijskog bez kojeg istražni radovi nisu mogući. Ima tu još mnogo posla. Speleološki odsjek HPD Imotski u suradnji sa Sveučilištem u Splitu i gradom Imotskim uz svesrdnu pomoć tvrtke Neptun Sub d. o. o. iz Šibenika organizirao je u rujnu 2013. godine ekspediciju koja je omogućila nova mjerenja uz pomoć laserskog skenera i hidroakustike, što je u konačnici rezultiralo do sada najpreciznijim računalnim modelom geometrije Crvenog jezera. Prilikom iste ekspedicije instaliran je senzor s internom memorijom i samostalnim napajanjem koji je u dvije godine bilježio satne podatke o razini vode u jezeru, temperaturi vode i električnoj vodljivosti. Tijekom rujna 2015. godine Speleološki odsjek HPD Imotski organizirao je geodetsko snimanje razine vode i položaja senzora u jezeru, a kolega Branimir Jukić i ja spustili smo se u jezero kako bi proveli redovno servisiranje i očitavanje podataka. Senzor smo vratili na isto mjesto, on i dalje vrijedno bilježi podatke.
Ima li još nekih saznanja o tajnama Crvenog jezera,nakon proučavanja tih podataka?
Jako zanimljivo je bilo usporediti količine vode koje teku rijekom Vrljikom u Imotskom polju i količine koje utječu, odnosno istječu iz jezera. Kako te vrijednosti nisu jednake, ali ipak istog reda veličine, normirali smo vremenske serije protoka rijeke Vrljike i integralnog dotjecanja i otjecanja u i iz Crvenog jezera radi bolje usporedbe. Podaci o protocima Vrljike kao i mjerodavne kiše pribavljene su uz pomoć Državnog hidrometeorološkog zavoda. Dakle, statističkim analizama podataka smo uvidjeli izravnu povezanost hidrološkog režima rijeke Vrljike i Crvenog jezera. Također su analizirane i veze između pale oborine u Imotskom i stanju vodostaja u Crvenom jezeru. Utvrdili smo snažnu korelacijsku vezu hidrološke aktivnosti Crvenog jezera s protocima Vrljike kao i s ulaznim količinama vode u sliv – kiši. Jasno je kako u zimskim mjesecima dok su razine podzemne vode maksimalne, svaka izrazita kiša ima veliki utjecaj na dotjecanje u Crveno jezero dok za vrijeme sušnih ljetnih mjeseci vodostaj manje ovisi o kiši.
Što je sa stručnim rezultatima stoljetnog nagađanja kako se Crveno i Modro jezero pune vodom iz istog sliva?
Analize tajnovitog Crvenog jezera nisu dovršene, još mnoge akcije i istražni radovi će se provesti kako bi se sve tajne misteriozne krške ljepote otkrile. Ipak smo sve više u stanju s pouzdanošću tvrditi neke nepobitne činjenice. Jedna od njih je svakako razdvojenost sustava Crvenog i Modrog jezera. Frekvencijskom analizom podataka možemo reći kako sliv Crvenog jezera „pamti” 22 dana, dakle svi mjereni podaci značajno međusobno koreliraju u tom periodu i zbog toga možemo reći da odgovor sliva na ulaz u sustav (kišu) traje prosječno 22 dana. Taj period kod Modrog jezera iznosi 14 dana. Iz ranijih mjerenja prividnih brzina vode unutar krškog terena trasiranjem (mjerenjem koncentracije ubačenog trasera na izlazu i udaljenosti između točke ulaza i izlaza) na području sliva Jadra, dobivamo uvid u red veličine prividne brzine vode u podzemlju koja se za sliv Jadra kretala od nekoliko pa sve do 12 cm/s. Ako odaberemo prosječnu brzinu za sliv Crvenog i Modrog jezera od 10 cm/s, možemo lako izračunati kako bitni dijelovi sliva od Crvenog jezera sežu u jednom smjeru i do 190 km, a od Modrog jezera do 120 km. To potvrđuje pretpostavke kako se slivovi dva jezera preklapaju, ali nikako nisu jedan sliv jer je vidljivo kako u slučaju Crvenog jezera voda putuje duže i iz daljih područja.
Kao što se vidi, imotske speleologe čeka još puno posla. Definitivno imotska jezera imaju toga još puno za ispričati. Budućnost radova kako znanstvene tako i speleološke zajednice leži u zajedničkom djelovanju i iskoraku ka Europskim projektima prilikom kojih će nova saznanja o jezerima izravno utjecati na živote ljudi oko njih kroz svoju socioekonomsku komponentu. Pri tom se ne smije zanemariti važnost očuvanja oba jezera i njihove vrijednost u smislu izrazito osjetljivog ekološkog sustava. Svi se moramo dodatno potruditi kako bi i buduće generacije uživale u ljepotama Crvenog i Modrog jezera.
