Temeljem novih klimatskih ciljeva EU, Hrvatska će u sljedećih deset godina morati znatno srezati štetne emisije u zgradarstvu i prometu. No, još nema konsenzusa struke oko načina kako to postići.
Radi se o odluci Europskog vijeća – dakle predstavnika izvršnih vlasti država članica Europske unije – da prihvati prijedlog Europske komisije o obvezi smanjenja emisija stakleničkih plinova za barem 55 posto (u odnosu na razinu iz 1990.) do 2030. Riječ je o znatnom povećanju s prijašnje obveze smanjenja od 40 posto koju je Unija usvojila 2014. godine, a suglasje među državama članicama postignuto je nakon teških dvadesetosatnih pregovora. Zašto teških?
Ipak, za same građane, puno interesantnije promjene dogodit će se u sektoru zgradarstva i prometa, gdje će štetne emisije također trebati biti smanjene. Prema proračunu profesora Nevena Duića sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, štetne emisije u ta dva sektora morat će se smanjiti za 20 posto u sljedećih deset godina, odnosno tempom od dva posto godišnje. Kako se to misli postići? Ako isključimo mogućnost da se cilj naprosto zanemari, te plaćaju penali, jednostavnih rješenja nema, a ni mnogo vremena za njihovu provedbu.
Duić, primjerice, predlaže zabranu automobila pogonjenih motorom s unutarnjim sagorijevanjem, te zabranu plinskih bojlera. To jesu rješenja koja bi vjerojatno dovela do željenih smanjenja štetnih emisija, ali nose veliki financijski, ali i politički trošak. Drugi eksperti takve zabrane smatraju preradikalnima, no nitko zapravo ne spori kako je jedini mogući način da se preuzeti ciljevi postignu upravo kroz elektrifikaciju prometa i smanjenje emisija proizašlih iz grijanja i hlađenja zgrada. I jedno i drugo će zahtijevati ozbiljne investicije i vrlo serioznu koordinaciju različitih resora i razina državnog aparata. Iznenađujuće, ali ovo prvo je čak i manji problem.
Naime, novi klimatski ciljevi Europska unije upravo su protučinidba za one silne milijarde eura bespovratne pomoći, besplatnih zajmova i sufinanciranja koje su Hrvatskoj obećane iz Bruxellesa i s kojima se Vlada već mjesecima hvalisa.
Samo temeljem europskog Plana za oporavak oko dvije milijarde eura bespovratnih sredstava morat će biti utrošeno na klimatski prihvatljive projekte.
Cijeli članak možete pročitati na:
Foto: Pixabay