OTKAD je počela pandemija covida-19, a osobito nakon što su je neke zemlje uspjele staviti pod kontrolu, mnogi se pitaju jesu li drastične mjere kojima se vodila borba protiv virusa bile pretjerane, odnosno je li stroga karantena u koju je stavljen dobar dio svijeta bila nužna ili je bila preskupa greška.
Ili kako je to nedavno formulirao američki predsjednik Donald Trump: je li lijek bio gori od same bolesti?
Ovo pitanje ima smisla jer je lockdown većeg dijela svijeta, među ostalim, pokrenuo dramatičan porast nezaposlenosti i jednu od najvećih gospodarskih kriza u stotinu godina, a poznato je da i recesije i nezaposlenost mogu odnositi živote i uzrokovati brojne dugotrajne štete.
Paradoks uspješne prevencije bolesti
Na početku valja podsjetiti na izuzetno važan, a naročito u kontekstu gore navedenog pitanja, paradoks prevencije na koji je upozorio arhitekt njemačke strategije borbe protiv covida-19 epidemiolog Christian Drosten, čelnik njemačkog Instituta za virologiju u bolnici Charité u Berlinu, jedan od ljudi koji su 2003. otkrili virus koji uzrokuje SARS,
“Ljudi u Njemačkoj vide da bolnice nisu pretrpane pa ne razumiju zašto su se dućani morali zatvarati. “, rekao je Drosten u razgovoru za britanski Guardian.
Cijeli članak možete pročitati na: index.hr
Foto: Pixabay