Ivan Maretić: Dicmo gospodarski napreduje
Jeste li znali da se na mjestu sadašnjeg Dicma u rimskom vremenu nalazio deseti po redu miljokaz ceste Salona – Andetrium (Muć). Dok se o Dicmu razmišljalo više kao o polju, govorilo se da se ide “na Dicmo” ili da se “silazi s Dicma”, a otkako se Dicmo više poima kao naselje, češće se rabi konstrukcija “u Dicmo” i “iz Dicma”. Posjetili smo (Apolitični portal) ovaj kraj koji u ovo blagdansko ozračje intenzivno gradi i proširuje središnju cestu koja će dobiti po prvi put semafore i signalnu regulaciju prometa. Dicmo je naziv i za suho i plitko polje u kršu splitske Zagore, a od 20. stoljeća i skupni naziv za naselja na rubu polja, osobito za predio oko bivše Željezničke stanice, župne crkve sv. Jakova i Ane, te Škole u Kraju. Na rubovima polja nastalo je sedam većih i više manjih naselja za koja se posljednjih desetljeća rabi skupni naziv Dicmo. Ovu zanimljivu općinu čine naselja Kraj, Osoje, Prisoje, Sičane i Sušci (Dicmo Donje), te Ercegovci i Krušvar (Dicmo Gornje), koja su se smjestila na području kojeg okružuju planine i masivi Mosor, Visoka, Grubuša, Radinje i Gradina.
Gospodarska zona je sjevernom dijelu Dicma u Sičanima i trenutno pored većeg broja već postojećih tvrtki u toj zoni, postoji mogućnost za ulazak novih, jer je dio gospodarske zone još slobodan, potvrđuje nam u razgovoru načelnik Ivan Maretić.
Stanovnici Dicma su se stoljećima izdržavali ratarstvom (u novom vijeku orijentirali su se znatnije na kukuruz) i stočarstvom (najviše ovčarstvom). U pretprošlom i prošlom stoljeću u sve znatnijem broju odlazili su na rad izvan Dicma, osobito kao zidari, a kasnije i u Brodogradilište u Splitu. Tek u posljednje doba razvija se industrija, ponajviše u gospodarskoj zoni, ali i interes mladih ljudi da se obiteljski žele nastaniti u ovom kraju. O uvjetima življenja, projektima dodatnog razvoja i blizine Splita govori nam prvi čovjek Dicma gospodin Maretić .
