Izloženost peludi u zraku dovodi do osjetljivosti na virusne zaraze, bez obzira jesmo li alergični na pelud ili ne. Najnovije istraživanje pokazuje da to vrijedi i za SARS-CoV-2, te da se kolebanjem razine peludi u zraku mogla objasniti varijacija učestalosti novozaraženih u jednom danu od čak 44 posto u prosjeku.
Istraživanje su proveli znanstvenici s Tehničkog sveučilišta Műnchenu i Helmholtzovog centra u Münchenu, analizirajući podatke o prisutnosti peludi u zraku, ali i mnoštvo informacija o epidemiji koronavirusa tijekom prvog vala.
Istra, Zagreb, Međimurje
Podaci se odnose na 31 zemlju, između ostalih i na Hrvatsku. Razina peludi u zraku mjerila se na 248 mjernih stanica diljem svijega, od čega su u Hrvatskoj bile tri, po jedna u Istri, u Zagrebu i u Međimurju.
Rezultati su objavljeni u Proceedings of the National Academy of Sciences i u njima se objašnjava da je na utjecaj peludi u zraku na veće ili manje širenje zaraze koronavirusom, ponekad i dijelom utjecala i temperatura, kao i vlažnost zraka.
Nije riječ o tome da pelud prenosi koronavirus, nego nam koronavirus prenose drugi ljudi, a organizam uslijed povišenih razina peludi postaje manje kadar obraniti se. Kada je riječ o Hrvatskoj, epidemiološka statistika kaže da je tih nekoliko dana zbog kojih su znanstvenici iz Münchena odlučili ispitati utjecaj peluda, doista i u Hrvatskoj naglo skočila incidencija.
Cijeli članak možete pročitati na: hr.n1info.com
Foto: Pixabay