Legenda o vilama iz Žrnova ponovno je oživljena zahvaljujući dragoj djeci iz osnovne škole ovoj lijepog otočkog mjesta.
Istražena legenda o vilama iz Žrnova, naziv je predstavljene slikovnice učenika OŠ „Ante Curać-Pinjac” iz ovog privlačnog korčulanskog mjesta.. Ravnatelj škole Ante Radovanović pozdravnim riječima naglasio kako je projekt omogućio učenicima da nauče kako prikupljati i sačuvati narodnu baštinu svoga zavičaja. Voditeljica projekta, učiteljica Anamarija Radovanović, je napomenula da je slikovnica o vilama plod dvogodišnjeg rada na projektu istraživanja legende koja se generacijama prenosi među mještanima Žrnova.
Tijekom istraživačkog rada, vezanog uz legendu o vilama iz Žrnova, naišli smo na nekoliko verzija legende. Sam istraživački rad temeljili smo na pripovijedanju najstarijih stanovnika Žrnova, istraživanju putem interneta te prikupljanju materijala sačuvanih u arhivu, kaže Anamarija Radovanović, s napomenom da se u nekim pričama spominje harmonika, a u drugima pastirska frulica. Neki pripovjedači spominju kako je Mikuleto iz Žrnova štiteći vile od sunca dok su spavale na livadi koristio hrastove grane, dok drugi to ne spominju. Postoje dvije verzije vilinske pjesme. Jednu, staru 160 godina, izlagači su zapisali u slikovnici, a druga glasi: „Tri divojke igrale su tanca, u jednega sidilega starca. Dobivale po peharac múke (brašna), činile su tanke makarune. Ki ste lipi jijte makarune, ki ste grubi – hote pod lancune”.
Prema nekim verzijama, Mikuleto je na pola puta istresao ugnjevje (ugljen), dok u drugima tumače da su u vreći bila krkala (izmet) od magarca. U nekim verzijama se ne spominje kako su vile umjesto stopala imale konjska kopita. Priču o Mikuletu i vilama je dopadljivo u obliku bajke pričala Jasna Held, jedina profesionalna pripovjedačica bajki koja je nagrađivana više puta dužim aplauzom. Korčulanski znanstvenik Milan Vojinović, dugogodišnji istraživač Kočja, mjestu iz kojeg potječe sama legenda, potvrdio je da takav jedinstveni objekt prirode trebamo njegovati, u njemu živjeti i koristiti.
Zaključili smo kako je tijekom narodne predaje Legenda o vilama Žrnova mijenjana, netko je dodavao, a netko oduzimao pojedine motive, kaže voditeljica projekta, spominjući kako su sakupljači narodnog blaga učenici OŠ „Ante Curać-Pinjac” iz Žrnova, dok su na terenu neposredno prikupljali građu: Vojka Skokandić, Antun Grbin, Mirko Skokandić, Ivica Žaknić, Katarina Skokandić i Ela Erceg. Naš cilj je bio legendu prikazati u što izvornijem obliku. Uvažavali smo one kazivače koji su najstariji i koji su dijelove negdje zapisali. Nadamo se da ćemo legendu na ovaj način sačuvati i zaštititi od ponovnog mijenjanja. Fotografije korištene u slikovnici nastale su u Kočju, mjestu iz kojeg potječe sama legenda, zaseoku Brdo odakle je prema legendi živio Mikuleto sa svojom ženom.
Istražena legenda o vilama iz Žrnova
Na fotografijama izložbe su učenici, suradnici u projektu, koji su pokušali dočarati sadržaje legende. Sljedeća nam je zadaća slikovnicu prevesti na nekoliko jezika te ju promovirati u turističke svrhe i prikazati bogatstvo narodne baštine, zaključila je voditeljica projekta Anamarija Radovanović. Uz brojne sponzore predstavljeni su i učenici sudionici istraživačkog projekta: Lana Duhović, Danica Skokandić, Lucija Skokandić, Marija Grbin, Zorica Skokandić, Marija Knežević, Katarina Skokandić, Lana Šegedin, Ema Silić, Petar Šegedin, Biserka Curać, Ana Jeričević, Verica Curać, Nina Eminović, Gabriel Skokandić, Karmen Šale, Ruža Milat, Lara Belić, Mara Cebalo, Leonarda Bilić, Sara Radovanović, Davor Skokandić, Ivana Šale, Karla Šeparović, Ivan Knežević i Laura Grbin. Bilo je lijepo pratiti igrokaze djevojčica, vila i učenika koji su svojim znanjem pokazali i dio stečenog znanja na istraživanju Kočje. Legenda o vilama iz Žrnova je jako lijepa i uredna slikovnica, a o vilama je pjevao učenik Petar Šegedin (zovu ga žrnovski slavuj) uz pratnju na klaviru Gabrijela Skokandića. Navečer su se u predvorju Doma kulture mogle nabaviti slikovnice te je uz čašćenje slatkišima nastavljena priča o vilama.
Izvor i foto: korcula.hr