Apolitični

Irena Zakarija-Grković gostovala na Verbumovu “Susretu s autorom” u ožujku u Splitu

Irena Zakarija-Grković gostovala na Verbumovu “Susretu s autorom” u ožujku u Splitu

U Verbumovoj Knjižari sv. Frane u Splitu 7. ožujka gošća “Susreta s autorom” bila je doc. dr. sc. Irena Zakarija-Grković, specijalistica obiteljske medicine, docentica na katedri kliničkih vještina na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu.

Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Rijeci, a doktorirala na Medicinskom fakultetu u Splitu, gdje radi od 2006. godine. Specijalistica obiteljske medicine postala je u Melbourneu u Australiji, gdje je stekla dvanaestogodišnje kliničko iskustvo. U Australiji je postala i Međunarodno certificirana savjetnica za dojenje. Područja znanstvenog, nastavnog i stručnog interesa dr. Zakarije-Grković su dojenje i zaštita majki i djece, medicina utemeljena na dokazima i edukacija iz temeljnih kliničkih i komunikacijskih vještina, a iz ovih područja objavila je brojne znanstvene članke i kongresna priopćenja.


Inače, rođena Riječanka, kao dijete odlazi s roditeljima u Australiju, a pošto je navršila osamnaest godina roditelji je motiviraju za povratak u Hrvatsku na studij. Taj prijedlog prihvaća i dolazi baki i djedu u Rijeku u kojoj upisuje Medicinski fakultet. Na studiju upoznaje budućega supruga, kolegu Ivicu Grkovića za kojeg će se u vrijeme studija i udati. Po završetku studija, zbog nemogućnosti pronalaska posla u Rijeci početkom devedesetih, vraća se živjeti u Australiju i tamo postižete prve kompetencije u onome što će odrediti njenu primarnu temu – roditeljstvo, majčinstvo i dojenje. Kaže, kako su već prije odlaska u Australiju odredili da će u Australiji ostati samo dok steknu stručno usavršavanje i osiguraju uvjete za samostalan život u Hrvatskoj. Iako su predviđali da će im za to trebati deset godina, ipak je potrajalo dvanaest godina. To je ujedno i njen savjet mladima koji u sve većem broju odlaze iz Hrvatske: “Idite steći iskustvo, usavršiti se, postići ciljeve, i onda se vratite.” Život vani nije bolji, ističe dr. Zakarija-Grković, nudi više poslovnih mogućnosti, usavršavanja, zarade, ali je često puno skuplji, traži mnogo odricanja, uključuje jako puno rada i malo slobodnoga vremena, a nema onoga na što se lako čovjek navikne u Dalmaciji – slobode javnog iskazivanja stavova i vjere, obiteljske podrške, druženja, zdrave hrane i navike kuhanja. Obiteljska podrška mladim obiteljima u odgoju djece tj. unučadi, kakva je tradicionalna u Dalmaciji, u Australiji gotovo da nije moguća zbog radnog vremena i velikih udaljenosti, zaključuje Zakarija-Grković.


Iako je ona rođena Riječanka, a suprug Zadranin, prije dvanaest godina odabirali su Split kao mjesto idealno za obitelj zbog načina života, dobre klime, uvjeta života. Na splitskom Medicinskom fakultetu posao je dobio najprije njen suprug, a ona je bila posvećena čuvanju najmlađeg od troje djece, a potom se i njoj ukazuje prilika za suradnju i angažman na Medicinskom fakultetu na kojem je najprije radila na Katedri za obiteljsku medicinu, gdje svoj doprinos daje na području medicine dojenja. Međunarodno certificirana savjetnica za dojenje ovaj je certifikat postigla u Australiji, te je zahvaljujući tom stečenom znanju i iskustvu radila na promoviranju dobrobiti dojenja. Uočavajući nedostatak obrazovanja za ovu temu provodi i različite edukacije među kojima i onu su-voditeljice 80-satnog tečaja o dojenju za zdravstvene djelatnike na MEF-u koji je prošlo gotovo dvjesto zdravstvenih djelatnika. Širenjem mreže educiranih savjetnika za dojenje osnovana je i Hrvatska udruga IBCLC (International Board Certified Lactation Consultant) savjetnica za dojenje, čija je predsjednica. Među ostalim, članica je osnivačica Nacionalnog povjerenstva za zaštitu i promicanje dojenja pri Ministarstvu zdravlja te edukatorica u unicefovom programu “Rodilište – prijatelj djece” za koji ističe kako je jako puno pridonio boljim uvjetima, a sva rodilišta u Hrvatskoj sada nose ovaj naziv. Među osnovne uvjete ubraja i onaj neposredni kontakt majke i djeteta nakon poroda, neodvajanje djece u zasebne prostorije itd. Zapravo, u samom procesu poroda naglasak je na majci i djetetu te njihovoj primarnoj interakciji.
O temama majčinstva, piše među ostalim i na portalu Žena vrsna, ali i na mnogim drugim mjestima, gdje donosi svoje osobno i profesionalno iskustvu u cilju promicanja obiteljskih tema. Na pitanje kako gleda na hrvatsku obiteljsku i demografsku politiku u kontekstu australskog iskustva, istaknula je kako je izvrsno što Hrvatska za razliku od Australije ima porodiljnu naknadu i porodiljni dopust. U Australiji za sve tri trudnoće ona je trebala tražiti dozvolu za neplaćeni šestomjesečni dopust i štedjeti za to vrijeme kad neće moći raditi. No, kao pozitivan primjer australskog iskustva koji bi mogao koristiti Hrvatskoj ističe primjer mogućnosti skraćenog radnog vremena, gdje majke same kombiniraju koliko sati u danu mogu raditi, pa na jedno radno mjesto dođe više majki, što je dobro za sve, istaknula je u programu “Susreta s autorom” kojim je moderirala Jelena Hrgović.
Od 2012. godine suvoditeljica je Hrvatskog ogranka talijanskog Cochrane centra kojeg predstavlja na domaćoj i međunarodnoj razini te koordinira brojne aktivnosti ovog Centra koji djeluje pri Medicinskom fakultetu u Splitu, promovirajući medicinu utemeljenu na dokazima.