U posljednjih 30 godina stopa krčenje šuma u svijetu je pala za 40 posto
Danas šume čine oko 31 posto ukupne površine Zemlje i prostiru se na 15,68 milijuna četvornih milja (40,6 milijuna km²). Iako se na prvu to čini kao mnogo, tijekom posljednja tri desetljeća svijet je izgubio nešto više od 4 posto (685.300 četvornih milja ili 1774.919 km²) svojih šuma. Europa i Azija bile su jedine dvije regije koje su imale značajan ukupni rast šuma u tom vremenskom razdoblju, dok Oceanija nije doživjela značajnu promjenu, a Sjeverna i Srednja Amerika zabilježile su neznatno smanjenje.
U zadnjih 30 godina, Afrika i Južna Amerika bile su na prvoj crti kada se priča o krčenju šuma što znači da su oba kontinenta izgubila više od 15 posto svojih šuma u posljednjih 30 godina. Ta dva kontinenta imaju velike šumske površine na raspolaganju ali i veliku potrebu zemljištima zbog poljoprivrede i stočarstva zbog kojih šume konstantno gube bitku.
Iako je neto gubitak šuma diljem svijeta ogroman, stopa gubitka šuma usporila se u posljednja tri desetljeća. Dok je u prosjeku 30.116 četvornih milja (78.0 km²) izgubljeno svake godine između 1990. i 2000., između 2010. i 2020. taj je broj pao na 18.146 četvornih milja (46.99 km²) , što pokazuje da je stopa krčenja šuma pala za gotovo 40 posto.
Svi ovi podaci izvučeni su iz UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu(FAO) i pokazuju kako krčenje šuma prijeti prirodnoj infrastrukturi istodobno smanjujući raznolikost divljih životinja zbog uništavanja staništa što sve zajedno u konačnici čini naš okoliš osjetljivijim na ekološke katastrofe.
Cijeli članak možete pročitati na: lider.media
Foto: Pixabay