Imotska krajina kraški je kraj isprepletena kamenom, zemljom, podzemnim spiljama i podzemnim rijekama. To je područje, kako tvrde geolozi i dan danas vrlo aktivno, pa nije ni čudo da se u Imotskom polju znade praktički preko noći stvoriti novo prirodno jezero /Bućuša u Prološkom blatu/, ili recimo neka kraška jama ispred samih stambenih objekata/Berinovac/.
Nikakvo čudo da dno Modroga jezera nakon svakog njegovog presušenja u posljednjih nekoliko godina, dobije posve novi izgled sa udubljenjima, novim izvorima, urušavanjima njegovih hridina. Imoćani su se jednostavno naviknuli na to.
No, ova priča ne ide smjeru da sada istražujemo uzroke tome, jer su se u Imotskoj krajini na to naviknuli, već da vas upoznamo upravo sa imotskim podvodnim i podzemnim svijetom i to onim autohtonim, jedinstvenim za taj kraj.
A taj donji svijet kojega pokrivaju vode imotskim jedanaest prirodnih jezera, rijeka Vrljika, ili pak podzemni koji je isprepletem kilometrima kraških spilja i pećina iznad kojega je zemlja, Imotsko polje, imotska brda, Biokova, živi intenzivno i stalno nas obasipa svojim skrivenim bogatstvima.
Znano je da u Imotskoj krajini na nekoliko lokacija obitava čovječja ribica endemični vodozemac podzemni simbol Dinarida. U izvorištu Krčevac u Grubinama do sada je uočeno nekoliko primjeraka čovječje ribice te je upravo to izvorište i obilježeno informativnim tablama na nekoliko jezika, kao i lijepim videozapisom.
Rijeka Vrljika poznata je po autohtonoj vrsti raka kojega je bilo u iznimno velikim količinama, no u posljednjih nekoliko godina taj broj se smanjuje, da bi i nestao. No, tvrdnje stručnjaka su da će se on povratiti. Ono što podvodni svijet kraške rijeke Vrljike čini jedinstvenim, svakako je mekousna pastrva endemska vrsta koja i kao delicija ima izvrstan ukus.
No, kako je ima najviše u zaštićenom ihtiološkom rezervatu u okružju samoga izvorišta, njena populacija je povećana. Isto tako već punih jedanaest godina na samom izvorištu te rijeke provodi se projekt umjetnog mrijesta pastrve koji se pokazao kao vrlo korisnim, jer se ova endemska vrsta povećala.
Kada već govorimo i o kilometrima podvodnih kanala, pećina, kraških rasjeda, koji su duboko u utrobi zemlje diljem Imotske krajine, treba svakako spomenuti i činjenicu da većina vode iz prirodnih jezera Imotske krajine počevši od Modroga i Crvenog jezera u Imotskom, potom Dva oka u Prološcu, potom kraška jezera u općini Lokvičići dotječe i iz njih otječe podzemnim tokovima.
Modro i Crveno puni se podzemnim vodama iz susjedne Bosne i Hercegovine, a vode Crvenog jezera otječu čak do Dubaca i ulaze u Jadransko more. Upravo i tim podzemnim tokovima u Crveno jezero odavno je došla i autohtona slatkovodna riba gaovica, koja se itekako razmnožila jer jednostavno nema prirodnog neprijatelja.
Konačno kada govorimo o životu u podzemnim suhim špiljama imotskog podzemlja tu su još uvijek u tijeku ispitivanja određenih vrsta koje su se priviknule na život ispod zemlje.
Sve u svemu imotski podvodni i podzemni svijet živi svojim intenzivnim životom.
Tekst i snimci: Braco Ćosić