Još prije petnaestak godina neki odvažni Imoćani stidljivo su šaputali o procvatu turizma na području Imotske krajine.
S pravom su govorili: pa mi imamo Bogom dane prirodne ljepote, imamo predivna jezera, predivnu krašku rijeku, plodno polje, Biokova nam je pred nosom, imamo čisto i netaknuto okružje u kojem živimo, bez dimnjaka tvornica, ekološki smo najuredniji predio Dalmatinske zagore, imamo domaću zdravu hranu, radišne i gostoljubive ljude. Praktički sve ono što treba jednom izbirljivom gostu.
I onda se prokopao tunel kroz Biokovo, cijela Imotska krajina došla je na korak do mora, pogodnost bijaše i blizina Međugorja, no falilo je možda ono najvažnije. A to je uredan i komforan smještaj, bazeni i svi ostali popratni sadržaji za odmor.
I nije trebalo dugo čekati da Imoćani otvore svoje novčanike, pokrenu novce sa tekućih računa, štedne knjižice, da krenu sa realizacijom kredita, tražiti pogodne fondove. I tako tamo 2007. niknu prva prava kuća za odmor sa svom potrebitom infrastrukturom u starom Medvidovića selu nadomak samoga grada Imotskog.
Šimi Medvidoviću njegov pilot projekt pade na plodno tlo. Dođoše mu i prvi gosti. Oduševiše se. Onda vidjevši što učini Šime, njegovim stopama krenu neki Ivan iz Ciste Velike, pa Frane iz Ciste Provo, pa Ante iz Zmijavaca, pa tako redom jedan po jedan i evo što danas ima Imotska krajina.
Ima oko 350 super uređenih kuća za odmor, 93 posto njih ima bazene, neki od njih i grijanje, pa teretane, igrališta za djecu. Neki su išli toliko daleko da su kao posebnu uslugu gostima markirali staze za ljubitelje biciklizma kroz šume, po polju, brdima.
U cijelu priču uključila se i turistička zajednica Imota sa propagandom, uključili se članovi obitelji iznajmljivača, pa je došla do izražaja i poznata imotska kulinarska vještina.
Prepoznaše to gosti, pa navališe i onda tamo 2018. Imotska krajina dosegnu 100 tisuća noćenja, a od toga 86 posto stranih. Samo desetak godina prije ta cifra bijaše oko 8 tisuća. I da ne duljimo, Imoćani postadoše preko noći najtraženija turistička destinacija u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Preskočiše i nedodirljivu Istru u nekim osjetljivim detaljima poput kuća za odmor u zabitim mjestima. Upravo ta ponuda sada u vrijeme korone i najtraženiji je turistički artikl Imotske krajine.
Turisti traže kuće za odmor izvan naselja negdje na osami, šumi, brdu, u srcu prirode. Pandemija korone poremetila je taj nevjerojatni uzlazni trend imotskog turizma, no ono što je najvažnije on je prepoznat turistima diljem Europe, od Engleske, Francuske, Italije, Skandinavskih zemalja, Poljske, ponajviše Njemačke, a za divno čudo i Amerike i Rusije.
Niču kuće za odmor, širi se ponuda, Imoćani postaju ono što su njihovi susjedi primjerice u Makarskom primorju to radili prije dvadesetak godina. No, rekli bismo da to rade Imoćani sofisticiranije. Uostalom u galeriji koju vam predstavljamo vidi se samo mali dio onoga što se gostima nudi u Imotskoj krajini. Ovdje nećemo spomenuti pripremljenu hodočasničku stazu dugu 80 kilometara, nove markirane biciklističke i pješačke staze, otvaranje sjeverne strane Biokove turistima koji vole planinarenje i još mnogo toga.
Davno neki rekoše da bi Imotska krajina mogla postati Dalmatinska Provansa, no kako je krenulo sigurno će se to ime morati mijenjati po nekoj još boljoj europskoj turističkoj destinaciji.
Tekst i snimci Braco Ćosić
