Hvarska priča u prvom tjednu ove godine vezana je uz maslinike, odnosno njegovo održavanje u zimsko vrijeme. Kako se veoma često griješi kada su u pitanju radovi u masliniku nakon berbe, savjete stručnjaka svakako ne bi trebali zaobilaziti. Pojedini stručnjaci maslinarstva, a i djelatnici Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu upozoravaju na sljedeće:
– Kalendarska zima započinje i završava uvijek u isto vrijeme, ali njen intenzitet nije svugdje isti.
– Atmosferska zima pak, nema svoj određeni početak niti svršetak.
I u Hrvatskoj je zima različita, na Hvaru je potpuno drukčija nego u Lici, Gorskom kotaru ili Slavoniji. Prema jačini zime i broju sunčanih dana biljke se prilagođavaju na svoj način. Maslina je biljka koja ima relativno kratku biozimu, 60 – 70 dana, od gubitka plodova do razvrstavanja pupova. To su prosinac i siječanj, a u Zagori i veljača. Maslina se i sama priprema kako bi zimski odmor provela što sigurnije. Dio sokova i rezervne hrane prebacuje u panj i korijen, ne stvara novo lišće ni grančice, smanjuje sadržaj vode u stablu, pa ono postaje krtije i lakše se lomi. Maslina se budi na sve što joj u tom snu i miru smeta. Na atmosferske nepogode kao što su jak vjetrovi, niske temperature i led čovjek nema utjecaj, ali svojim radom može postati saveznik svih nepogoda i pridonijeti šteti maslini više nego da te radove nije izveo. Kasnom rezidbom, pomlađivanjem u visoko te kasnom gnojidbom, naročito ako je suviše dušika, produžuje vegetaciju, tjera maslinu na nove izbojke, a ti mladi izbojci nisu otporni na niže temperature i jake vjetrove.
Na ovaj način skraćivanje zimskog odmora negativno se odražava na iduću vegetaciju, na razvrstavanje pupova i novi prirast. Dakle, onaj maslinar koji nije stigao pognojiti u jesen (do polovice listopada), neka to ne čini početkom zime. Sve radove za vrijeme mirovanja treba odgoditi. Zimski odmor je jedino pogodan za obnovu starih nasada, a to je maslinarstvu veoma bitno. Riječ je za obnovu masline iz gupke ili panja, otklanjanjem sveg nadzemnog dijela (obnova iz panja) te nadzemnog i suvišnog podzemnog dijela (obnova iz gupke). Ako stablo zahtjeva obnovu, a ima jedno deblo i zdrav panj, odstranjuje se nadzemni dio do razine tla, a panj se ne dira. Obnova iz gupke je radikalnija mjera, odstranjuje se sav nadzemni dio, sredina panja i sve suvišno drvo između glavnih gupka, kojih se ostavlja 4 – 5. To je naporan i težak posao, ponekad za jedno stablo treba utrošiti i do dva dana. No tako obnovljeno stablo uz pravilno oblikovanje ostaje rodno i desetak godina.
Ovako se pomlađuju i stabla stradala u požaru. Ako je bilo što nejasno, najbolje je da se obratite najbližem stručnjaku za poljoprivrednu savjetodavnu službu.
Odmah nakon berbe stabla bi trebalo politi nekim bakrenim preparatom, jače koncentracije (2 – 3 % bordoška juha), zaštita od paunova oka. Pred kraj biozime (kalendarski svršetak siječnja, početak veljače) provodi se zaštita stabala od štitaste uši i čađavce. Rezidbu na rod vrši se na kaju biozime (veljača i ožujak).
Ako maslinar nije obavio glavnu jesenju gnojidbu (NPK 1:2:3), konac siječnja je rok da to učini, ali sada s povećanim udjelom dušika (KAN ne UREA) se može pomiješat NPK, a može se i rasuti samostalno.
Nadamo se kako će vam ovi stručni savjeti na vrijeme pripomoći.
Više u kategoriji: Obrazovanje
Izvor i foto: braconline.com.hr/Agroklub/
D. Šabić, mag. nov.