Apolitični

Hvali struju, drž‘ se dizela!

Problemi vlasnika električnih auta tek počinju, gdje će ih puniti i po kojoj cijeni?

Električni automobili su budućnost, prije nekoliko godina prve smo počeli viđati na našim cestama, a sada ih je, među kupljenim novim automobilima oko 2 posto. Dakle, svaki pedeseti novi automobil je na struju. Mnogi su do “strujića” došli uz velike poticaje, većina njihovih vlasnika je zadovoljna. Električni se automobili mogu puniti besplatno na HEP-ovim (ELEN) punionicama. Punionica za ovo malo električnih automobila ima, na boljim benzinskim crpkama i u trgovačkim centrima.

No jeste li se zapitali koliko će dugo trajati ova “idila” s dostupnom besplatnom strujom. Prvo, nema besplatne struje, kao ni besplatnog ručka, jer uvijek to netko plaća, i drugo, već sada se javljaju problemi s punjenjem električnih automobila, a uskoro će eskalirati. Za brzo punjenje, u sat vremena potrebno je 50 kilovata instalirane snage, takvih punionica nema, a kad bi se u nekom kvartu samo deset vozila priključilo na punjenje, nastao bi raspad strujnog sustava.

Potrebno je već sada početi mijenjati elektroenergetski sustav, jer što će vam električni automobil, ako ga nećete moći puniti. A što je s vožnjom na autocesti, koja je važna za priljev stranih turista s električnim automobilima. Premda već ima električnih automobila s deklariranim dosegom od 500 kilometara, većina ih je s automobilom od 250 do 350 km. No to je samo “na papiru”.

U Njemačkoj se punjenje 1 kWh električne energije već prosječno naplaćuje 30 centi po kWh, na brzom punjaču 70 centi. Uzmite za primjer automobile B-segmenta, Opel e-Corsa ili Peugeot e-208, treba im 16 kWh energije za 100 kilometara vožnje, dakle cijena je 36 kuna na prosječnom običnom punjaču, do 84 kune na brzom, kaže prometni stručnjak Željko Marušić.

‘ČISTO’ NIJE ČISTO!

ADAC je 2018. dokazao, da ukupno gledajući dizelski automobili okoliš manje zagađuju od električnih. Mislite li da je struja kojom punite baterije proizvedena čisto (kao da takva uopće postoji)? A proizvodnja litija i bakra, strateških elemenata za proizvodnju električnih baterija, ekološki je najproblematičnija industrija uopće. Riječ je, dakle, više o premještanju zagađenja, iz bogatijih u siromašne regije, nego o smanjenju zagađenja.

Cijeli članak možete pročitati na: slobodnadalmacija.hr

Foto: Pixabay