Šibenski kraj i njegova pučka kultura, tj. kultura težaka, mornara, ribara, obrtnika, trgovaca, koji su tijekom minulog vremena stvarali današnju prepoznatljivost ovog dijela Hrvatske. Različiti plesni elementi srednje Europe i Mediterana, koji su dolazili u grad Šibenik, na otoke i obalu, djelomično su se prihvatili i obogatili zahvaljujući stanovništvu.
Pojedinci u ovom kraju i sami su kreirali plesove stoljećima i za potrebe različitih običaja, koji su se usmenom predajom nadograđivali i oplemenjivali. Stoga, uz ostale (mažurku, polku, valcer…) valja spomenuti „hrvatsku promenadu“, ples od 5 dijelova i 15 figura, koji je kao ples hrvatskog puka i različitih udruga s hrvatskim predznakom („hrvatski sokol“, „hrvatska žena“, „hrvatska mladež“…), osmišljen krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Plesao se u gradu Šibeniku, u većini mjesta na obali i otocima te se proširio u neka primorska mjesta u današnjoj Zadarskoj županiji.
Inače, Šibenčani su po mnogima među najboljim pjevačima u Dalmaciji, pa ako se kratko vratimo u povijest uvjerit ćemo se u ovu konstataciju. Naime, na otocima ovog kraja sačuvani su stari lirski napjevi, koje pjevaju uglavnom žene pri pjevanju dugih balada. U zaleđu, pak, karakteristične su glasne ojkalice. Ovaj kraj, osobito grad Šibenik, poznat je po muškim pjevačkim skupinama, klapama, a Šibenčani su (osobito stanovnici gradskog naselja Dolac) bili jedni od najboljih pjevača u Dalmaciji. Stih jedne stare balade, koja govori o mjestima na obali i otocima Dalmacije, kaže: „Ni pivača do Dolačanina“.
Sve ovo samo je dio bogatog kulturnog identiteta našeg podneblja čime se formira glazbeni ukus i pomaže u očuvanju tradicijskih vrijednosti.
Izvor: sibenikregion.com
Više u kategoriji: Kultura; Glazba
D. Šabić, mag. nov.