Najviše ljudi osjeća tjeskobu, pritisak i strah od neizvjesnosti, kako zdravstvene tako i egzistencijalne
“Posve je jasno da promjena načina života zbog pandemije djeluje na psihu svih nas”, izjavio je nedavno ministar zdravstva Vili Beroš, potvrdivši ono što psiholozi i psihijatri najavljuju. Istraživanja će tek uslijediti, no u praksi se posljedice već itekako vide.
“Povećava se anksioznost, osjećaj neizvjesnosti, besperspektivnosti, strah od gubitka posla, strah od siromaštva. Javljaju se problemi sa spavanjem, problemi s koncentracijom, što smanjuje funkcionalnost. Kronične psihosomatske boljke poput gastritisa, hipertireoze, hipotireoze, lumbosakralnih tegoba se intenziviraju. Uvjerljivo raste potrošnja lijekova za smirenje. I domaći i inozemni pokazatelji govore o pojačanoj potrošnji alkohola, duhana i marihuane”, kazala je dr. Kekin za Večernji list.
“Ljude naročito izbezumljuju neujednačene poruke i nekonzistentnost, npr. prvo ne treba maske, pa treba, to ulijeva veliki osjećaj nesigurnosti. U vrijeme ‘lockdowna’ stroga su pravila ljudima ulijevala osjećaj kontrole, tada su se držali čvršće”, opisuje dr. Ivana Kekin.
Stručnjaci na telefonima za psihološku pomoć u obiteljskim centrima uočili su da se broj poziva povećava kako se povećava broj zaraženih. Najviše zovu osobe srednje, odnosno starije životne dobi.
Povećan je i broj poziva djevojaka od 20 do 26 godina, koje se žale na probleme sa spavanjem, uznemirene su i boje se, imaju potrebu za pretjeranom dezinfekcijom doma, a zbog nepridržavanja epidemioloških mjera drugih ljudi osjećaju osobnu ugrozu, piše Večernji list.
Cijeli članak možete pročitati na: net.hr
Foto: Pixabay