Neka me epidemiolozi isprave ako griješim, ali da se Covid-19 pojavio prije tridesetak godina, za njega bi, i to uz izvjesno zakašnjenje, saznali samo specijalisti koji se bave virusnim migracijama s istoka, orijentalnim zoonozama i bolestima iza još uvijek dvaput zaključanih kapija komunističke Kine. Infekciji, koja će se u kasnu zimu 2020. za manje od mjesec dana proširiti po zapadnom svijetu, tada bi trebalo više vremena, ali nema nikakve sumnje da bi Covid-19, makar i sasvim anonimno, neidentificiran i neprepoznat, jednako zahvatio svijet i te 1990. Ljudi koji bi padali u postelje pokošeni virozom, ne bi znali od čega se razbolijevaju.
Ne bi to znali ni njihovi liječnici, ili bi se, što je najnevjerojatnije, bolest masovno brkala sa zakašnjelom sezonskom gripom. Nakon što epidemija mine, njezine bi posljedice bile vidljive u jedva ponešto izraženijem pomoru među starijim stanovništvom.
Nakon što je histerija oko Covid-19 preko takvih medija proizvedena, virus je proizveden u glavnu nacionalnu temu, koja zasjenjuje baš sve druge društvene teme. Valjalo bi usporediti i izmjeriti, ali dojam je da virus ovih dana zauzima veći javni prostor od onog koji je krajem 1991. u hrvatskim medijima zauzimao rat.
Jesmo li u međuvremenu napredovali ako je danas drukčije i ako se aktualna infekcija prati iz trenutka u trenutak, kao siguran i nedvojben uvod u apokalipsu? I hoće li se danas, uza sve mjere predostrožnosti, koje podrazumijevaju učestalo pranje ruku, odbijanje rukovanja, neizlaženje iz kuće, fobiju od putovanja, fobiju od Kineza, fobiju od migranata, fobiju od ljudi koji kišu i kašlju, fobiju od Talijana, kao i stvaranje zaliha svega i svačega, manje ljudi zaraziti i razboljeti i hoće li danas, u svjetlu općega napretka i potpune globalizacije, posljedice Covid-19 biti manje nego što bi bile da je ovaj virus sa životinje na čovjeka migrirao tridesetak godina ranije?
Odgovor je, čini se, negativan. Dogodit će se suprotno. Zdravstvene posljedice po čovječanstvo najvjerojatnije će biti iste kakve bi bile i 1990. Ali će gospodarske, kulturne, kolektivne i individualne mentalne i emocionalne posljedice biti neusporedivo teže
Cijeli članak možete pročitati na: jutarnji.hr
Foto: Pixabay