HGK ŽK Split: Hotelski smještajni kapaciteti uistinu jesu, ali samo jedan, od uvjeta produljenja sezone
U sklopu proširene sjednice Strukovne grupacije hotelijera pri ŽK Split, održan je jučer, 13. veljače 2017. u HGK Županijskoj komori Split okrugli stol ”Hotelski smještajni kapaciteti – uvjet produljenja sezone”.
Cilj stola je bio okupiti relevantne stručnjake i otvoriti raspravu o trenutnom stanju smještajnih kapaciteta u gradu i županiji, o ključnim problemima, trendovima i njihovim pozitivnim i negativnim stranama, te dati smjernice daljnjeg turističkog razvoja.
”Na organizaciju ovog okruglog stola potakli su nas podaci o rastu turističkih smještajnih kapaciteta u Splitu i našoj županiji. U posljednjih pet godina, u razdoblju od 2010. do 2015., u Splitsko-dalmatinskoj županiji ukupni porast broja kreveta iznosio je 41%, pritom je porast broja kreveta u hotelskim smještajnim kapacitetima u navedenom periodu bio 48%, a porast kreveta u privatnom smještaju 42%. Podaci također pokazuju kako su se hotelski smještajni kapaciteti više kategorije pokazali kao jedan od preduvjeta za kvalitetno produljenje sezone. Iskorištenost kapaciteta županijskih hotela proteklih pet godina u prosjeku je 124 dana i brojka je to koja raste s kategorizacijom hotela, dok je za privatan smještaj taj pokazatelj upola manji” rekla je u uvodnom izlaganju potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze i v.d. predsjednica ŽK Split, Mirjana Čagalj.
Predsjednik Strukovne grupacije hotelijera pri ŽK Split, Joze Tomaš, otvorio je raspravu člankom novinarke Ružice Mikačić iz 2014., budući da je isti objedinio sve ključne probleme splitskoga turizma, koji su nažalost prisutni i danas.
Prema projekcijama Maria Šerića, direktora konzalting tvrtke MarCon, Split će u idućih 15 godina turistički narasti za 60%, a Splitsko-dalmatinska županija, s više od 20 hotelskih projekata u planovima i izgradnji, ima najveći razvojni potencijal.
Joško Stella, direktor Turističke zajednice SD županije, najavio je izradu studije nosivih kapaciteta županije. ”Kada znamo granice, znat ćemo i kojim smjerom ići. Cilj nam nije bezgraničan turistički rast, nego održivi turizam, očuvanje destinacije i zadovoljstvo lokalnog stanovništva koje mora osjetiti dobrobit od turizma” poručio je Stella.
Alijana Vukšić, direktorica Turističke zajednice grada Splita, je rekla da je praktički završen Strateški marketing plan destinacije Split, u suradnji s Ekonomskim fakultetom. U zadnje tri godine smještajni kapaciteti u Splitu su narasli za 10.000 novih kreveta. Kongresni centar, više hotela te prvenstveno stavljanje u funkciju pet gradskih hotela (Marjan, Bellevue, Ambasador, Slavija i Central), značajno bi produljili sezonu. ”Prošle godine u sezoni je 55% noćenja bilo ostvareno u privatnom sektoru, dok su u predsezoni popunjeniji hoteli (51%)”, rekla je Vukšić.
Smiljana Pivčević, pročelnica Katedre za ekonomiku nacionalnog gospodarstva Ekonomskog fakulteta u Splitu, smatra da se promjena percepcije o turizmu u društvu mijenja na bolje, te da raste i interes za turističku školu. ”Ali trebamo se upitati što mi želimo od turizma, jer u analizi koju smo proveli, lokalno stanovništvo ističe i da je grad oduzet stanovnicima te da je turizam uzeo previše maha”, rekla je Pivčević
Aida Batarelo, zamjenica splitskog gradonačelnika, je naglasila da turizam ne smije biti sam sebi svrha, a da bi bio kvalitetniji potrebno je razvijati i IT industriju u suradnji sa Sveučilištem, te svakako imati financijski regionalni centar u Splitu, kakva ja Splitska banka.
Svi su se sudionici složili da nam je potreban porast hotelskih smještajnih kapaciteta, ali i da je to tek jedan od uvjeta produljenja sezone. Brojna su neriješena pitanja i problemi: problem radne snage (”tko će raditi u tim hotelima”), iseljavanje stanovništva iz uže gradske jezgre i pretvaranje u turistički grad, nedostatak zajedničkog djelovanja, bolje upravljanje gradskom jezgrom, nedostatak parkinga, prometni čepovi, odnosno, kako je naveo Šerić, rješavanje u Splitu problema 4P – palača, pazar, plaža, parking.
Potreban je zajednički rad na atraktivnosti destinacije, promatranje Splita u cjelini s okolnim područjem (rast Splita povlači za sobom i rast okolnog područja), bolja povezanost destinacije i više letova (”Što je više letova, to je više gostiju!”, moglo se čuti u raspravi).
Split je jedan od rijetkih gradova koji nema strategiju razvoja turizma, nema ni strategiju razvoja grada. Trenutno imamo nezdravu strukturu smještajnih kapaciteta, dvije trećine su privatni kapaciteti dok je u drugim usporedivim gradovima upravo obrnut omjer. Hoteli su generator produljenja sezone, ali je prijeko potreban kongresni turizam, city break-ovi, događanja i manifestacije; kreiranje proizvoda i brendiranje destinacije zajedničkim djelovanjem svih aktera u turizmu.
Turizam se definitivno nije dogodio Splitu, upornim radom svih djelatnika u turizmu i turističkih zajednica Split je iz tranzitnog grada prerastao i u odredišnu destinaciju. Gosti dolaze kako bi posjetili palaču u kojoj živi lokano stanovništvo, stoga treba kontrolirati apartmanizaciju strogog centra i omogućiti lokalnom stanovništvu ostanak u centru grada.
Sudionici stola su odreda izrazili zadovoljstvo stavljanjem ove teme na dnevni red i okupljanjem meritornih osoba, te su skup shvatili kao priliku za artikuliranje problema i zajedničkih ciljeva, uspostavu dijaloga kao način da se navedeni procesi pokrenu.
