Prelazak na održivije modele i materijale je dobar, ali ne rješava temeljni problem: ljudski masovni i divlji konzumerizam.
Nepoznata mnogim ljudima, nova globalna prijetnja sposobna uništiti život sâm, kuha u sjeni naše svakodnevice. Pokrenuta je neizmjernom ljudskom željom za konzumacijom materijalnih dobara. I paradoksalno, posljedica je samog ljudskog života.
Dovoljno je pogledati oko sebe – neodvojivo ste okruženi materijalnim predmetima – bili oni potrebni u vašem životu ili ne.
Antropogena masa nadmašila sve ostale
Tim istraživača s Weizmannovog instituta znanosti u Izraelu, nedavno je objavio studiju koja je uspoređivala masu koju su proizveli ljudi – koja se naziva i antropogenom masom – sa svom živom masom ili biomasom na svijetu. Otkrili su da je prvi put u povijesti čovječanstva antropogena masa ili već nadmašila sve ostale ili je blizu tome da to učini narednih godina.
Razmjeri i veličina antropogene materije su alarmantni. Uzmimo slučaj plastike – rođenje moderne ere plastike došlo je tek 1907. godine, ali danas proizvodimo 300 milijuna tona plastike svake godine. Nadalje, spoznaja da je nakon vode beton najčešće korištena tvar na Zemlji je posve neshvatljiva.
Europski parlament prepoznao divlji konzumerizam kao problem
Europski parlament je u veljači 2021. godine pokrenuo prve konkretne napore u postizanju ciljeva za smanjenje upotrebe prirodnih resursa do 2030. i dovođenje potrošnje Europske unije u granice održivosti našega planeta do 2050. – što je potez bez presedana koji bi mogao pomoći Europi da prijeđe na otpornije i manje rasipno gospodarstvo.
Ovaj iracionalni divlji materijalizam duboko je ukorijenjen u tradicije i kulturne simbole. U Sjedinjenim državama nakon Dana zahvalnosti slijedi još jedan karneval potrošnje zvan Crni petak. Tijekom ovog rituala, dugi redovi kupaca slijevaju se u trgovačke centre, ljudi se često ozlijede ili međusobno pregaze – ali uvjereni su da je to vrijedno truda.
Uklanjanje materijala poput betona ili plastike ili njihova zamjena drugim alternativama neće riješiti temeljni problem s ljudskim stavovima i našim neutaživim apetitom za još. Upravo se tu materijalizam može neprimjetno pretvoriti u već poznati ‘nepoznati faktor rizika’ u globalnoj katastrofi. Bezbroj načina na koje se ovaj planet može preobraziti u sasvim drugačiji svijet, nešto je što naša civilizacija nikada prije nije iskusila.
Cijeli članak možete pročitati na: jutarnji.hr
Foto: Pixabay