Svi trgovački putovi Dubrovačke Republike slijevali su se i protjecali kroz ovu lijepu, jednu od najljepših palača u gradu.
Dubrovački trgovački duh znao je dati sebi doličan prostor, potvrdivši svoje bogatstvo i svoju kulturu izgradnjom ove raskošne palače i njezine impresivne fasade. Izgrađena u mješavini kasne gotike i renesanse, prema projektu talentiranog glavnog inženjera Dubrovačke Republike, Paskoja Miličevića, svojom razigranom ljepotom potvrđuje originalnost i osebujnost gradnje, moglo bi se reći na dubrovački način, tj. uspješnim oživotvorenjem izražajnih mogućnosti raznih stilova u izvanredno harmoničkoj arhitekturi ove palače koja djeluje kao čipka u kamenu. Gradila se od 1516. godine. Braća Andrijići, iz poznate korčulanske obitelji graditelja i kipara, izveli su klesarske radove. Prvobitna uloga palača bila je carinarnica u kojoj se carinila trgovačka roba što su je trgovci donosili iz svih krajeva svijeta. Dvorište palače, čitavo u arkadama, bilo je najživlje trgovačko središte i sastajalište poslovnih ljudi Republike. U jednom je krilu bila državna kovnica novca koju je Republika osnovala u 14. stoljeću i koja je u ovoj palači neprekidno djelovala sve do pada Republike. Vrlo brzo već potkraj 16. st., Sponza postaje i kulturno središte Republike. U njoj su se okupljali najobrazovaniji građani Dubrovnika u svojoj družini „Akademiji učenih“, i raspravljali o književnosti, umjetnosti i svim znanstvenim dostignućima svoga vremena. U Sponzi je organizirana i prva škola u Dubrovniku.
Danas palača Sponza, mirna i dostojanstvena, čuva najdragocjeniju povijesnu dokumentaciju Dubrovnika – Dubrovački arhiv s materijalima najstarije povijesti Dubrovnika i njegova područja, iz svih proteklih stoljeća do najnovijeg vremena. Sama palača postala je na svoj način jedna od dragocjenijih dokumenata tog arhiva. Neoštećena u potresu, postojano je dočekala i naše vrijeme, da pokaže svima kakve je raskošne palače Dubrovnik imao, moćan i bogat, u vremenu prije svoje katastrofe. Na trgu pred Sponzom, svake se godine svečano otvara Dubrovački ljetni festival. S terase iznad trijema ispred Sponze, glumci odjeveni u kostime kneza i dubrovačke vlastele bude davna vremena kulturnih manifestacija i slobode Dubrovačke Republike.
D. Šabić