MANAUS, brazilski velegrad u srcu Amazone, posljednjih tjedana bilježi neočekivani pad broja smrti i novozaraženih covidom-19 unatoč tome što se njegovi stanovnici nisu pridržavali nikakvih propisanih epidemioloških mjera.
Snimke svakodnevnog kopanja masovnih grobnica u Manausu, napravljene uglavnom dronovima, obilazile su svijet. Sredinom travnja lokalne su vlasti pokušale uspostaviti karantenu, no njihove su preporuke odbijene, a ljudi su nastavili obolijevati i umirati. Na vrhuncu krize u svibnju dnevno se pokapalo stotinjak ljudi, oko pet puta više nego što je uobičajeno. Unatoč svemu nije bilo karantene, odnosno lockdowna, nisu se nosile maske, niti se držala preporučena fizička distanca. Od posljedica covida-19 umrlo je najmanje 3300 ljudi (to je broj potvrđenih slučajeva).
U srpnju i početkom kolovoza broj novih zaraza je konačno pao, a s njime i broj smrtnih slučajeva. Budući da se u ponašanju građana nije promijenilo ništa esencijalno, znanstvenici su iznijeli hipotezu prema kojoj je ovaj teško pogođeni grad došao nadomak kolektivnog imuniteta tako da je širenje virusa počelo posustajati.
Serološka istraživanja provedena na vrhuncu epidemije u Manausu pokazala su da je ondje protutijela razvilo oko 20% stanovništva.
Za usporedbu, epidemija je u ekvadorskom gradu Guayaquilu posustala nakon što je ostvarena značajno viša prokuženost, od oko 33%.
Covid se više širi u siromašnim četvrtima nego u bogatima
Konačno, istraživanja su pokazala da se covid-19 značajno više raširio u siromašnim četvrtima nego u bogatima. Primjerice, jedna studija provedena od vrata do vrata u indijskom Mumbaiju pokazala je da je u siromašnim dijelovima grada između 51% i 58% stanovnika imalo protutijela, dok se u drugim dijelovima grada taj udio kretao između 11% i 17%. To je razumljivo ako se zna da su najsiromašniji stanovnici Mumbaija tijesno natiskani u svojim kućama, da često dijele kupaonice ili zahode te da uglavnom nemaju mogućnosti nabaviti maske.
Cijeli članak možete pročitati na: index.hr
Foto: Pixabay