Temperature su sve više, šume nestaju, a vrijeme izmiče. Ako klimatske promjene budu prebrze, za obnovu šuma trebat će više od 100 godina, upozorili su stručnjaci.
Gorski kotar je 2014. pogodio ledolom kada su pod ogromnim teretom leda pucale grane i rušila se stabla. Velika količina drvne mase pogodne za razvoj potkornjaka nije se mogla dovoljno brzo sanirati pa je došlo do znatnog širenja tog nametnika. Godine 2017. to je područje pogodilo i orkansko jugo koje je udarilo na dijelove već prorijeđenih i prethodnim nepogodama oštećenih šuma.
Ledolom, potkornjak i jugo su u četiri godine uništili više od milijun prostornih metara drvne mase što se uvelike odrazilo na ekosustav, istaknuli su stručnjaci.
Pčelar Damir Zanoškar iz Fužina rekao je da su razni koridori nastali sječom (dalekovodi, plinovod, autocesta, akumulacijska jezera) vjerojatni razlog olujnim vjetrovima koji su posljednjih godina sve izraženiji.
Osvrnuo se i na gospodarenje šumama i kazao da bi se Hrvatske šume trebale zapitati kamo vodi takvo gospodarenje. Tisuće i tisuće trupaca odvoze se negdje daleko, upozorio je.
Cijeli članak možete pročitati na: zimo.dnevnik.hr
Foto: Pixabay