Sredinom srpnja Europska Komisija donijela je niz prijedloga kako bi se do 2030. neto emisije stakleničkih plinova smanjile za 50 posto u odnosu na razine iz 1990., a Europska Komisija i Vijeće u međuvremenu dali su zeleno svjetlo našem Nacionalnom planu otpornosti i oporavka te je time otvoren put za korištenje europskog novca.
Huzjak je uvodno objasnila je EK ranije postavila cilj da Europa postane prvi kontinent na svijetu koji će biti klimatski neutralan.
Upitana mogu li naši građani uopće pratiti dinamiku promjena koje se očekuju, Pavić-Rogošić kaže kako se ne možemo pohvaliti da dobro stojimo. Godine 2018. 17,5 posto građana nije moglo plaćati režije. Trećina ljudi iz socijalnih stanova kontinuirano duguje za režije, a najsiromašnija petina građana troši 12 posto prihoda na energiju.
‘Puno više trošimo na energiju od prosjeka EU i imamo jako visoke stope ‘energetskog siromaštva’.
Jakšić s Instituta Hrvoje Požar izjavio je kako smo trenutačno najbolji u proizvodnji električne energije zbog velikog broja hidroelektrana te da dobro stojimo po proizvodnji energije iz snage vjetra.
No na začelju smo Europe po solarnim elektranama što će trebati značajnije ubrzati, tvrdi Jakšić: ‘Godišnjem ukupno proizvodimo 7,5 TWh energije, od čega pola dolazi iz obnovljivih izvora što će trebati pojačati. Imamo velike šanse za poboljšanja u prometnom sektoru gdje ćemo morati napraviti transformaciju iz korištenja fosilnih goriva prema korištenju električne struje i vodika’.
Cijeli članak možete pročitati na: tportal.hr
Foto: Pixabay