Elafiti su skupina otoka smještenih zapadno od Dubrovnika. Iako danas na njima više ne žive jeleni, otočje im duguje svoje ime (grč. Elaphos, u prijevodu jelen). Elafitske ili Jelenske otoke pod tim imenom prvi spominje Plinije Stariji u 1. stoljeću u svome djelu Naturalis Historia. Svojim prekrasnim krajolicima i pješčanim plažama privlače brojne turiste. Dnevno su povezani brodskim linijama s Dubrovnikom. Na trima najvećim otocima nalazi se brojna kulturno-povijesna baština, tj. mnoštvo crkava, kapelica i ljetnikovaca dubrovačke vlastele. Mnogi od njih danas su u privatnom vlasništvu i u zapuštenom stanju.
Najveći otoci su:
Šipan – najveći je otok Elafita, a ujedno i najudaljeniji od Dubrovnika. Na njemu se nalaze dva mjesta: Šipanska Luk, a i Suđurađ smješteni u dvije nasuprotne uvale koje dijeli samo polje.
Koločep (Kalamota) – Najbliži je Dubrovniku i zbog svoje blizine često je odredište Dubrovčana. Suptropska vegetacija, svježi morski zrak, prostrane borove šume i masline čine ovaj otok izrazito privlačnim. Po svemu se može zaključiti da je naziv grčkog podrijetla, tim više što grčka riječ Kalamos znači ribarski štap. Koločepljani ribarski štap, odnosno ribarsku trs, i danas nazivaju kalamuća.
Lopud – Smješten je između Šipana i Koločepa, ujedno i najrazvijeniji. Na ovom otoku možete uživati u plažama od kojih je najpoznatija pješčana plaža Šunj.
Dijelom Elafita neki smatraju i otok Lokrum.
Malobrojno stanovništvo pretežno se bavi poljoprivredom, stočarstvom, ribarstvom i lovom. Od poljoprivrednih kultura prevladavaju masline i vinova loza. Šipan je poznat kao otok koji u razmjeru sa svojom površinom ima najviše maslina na svijetu. Godine 1999. zabilježen je rekordan urod šipanskih maslina. Zbog slabe naseljenosti i nepristupačnosti, otoci su pošteđeni onečišćenja, buke, ali dugo i suvremene tehnologije.
Svi naseljeni otoci imaju vrijednu kulturno-povijesnu spomeničku baštinu, a najviše je crkava, kapelica i vlastelinskih ljetnikovaca iz doba Dubrovačke Republike. Početkom 21. stoljeća obnovljen je ljetnikovac Vice Stjepovića-Skočibuhe na Šipanu, koji je izgrađen 1563. godine. Na cijelom Koločepu postoji oko 17 znamenitih spomenika kulture, uglavnom manjih crkvica i kapelica koje potječu iz razdoblja do 16. stoljeća. Osim toga, veći dio stambenih i fortifikacijskih građevina predstavlja također su vrlo privlačni primjeri stare arhitekture. Na Šipanu se nalaze 42 stara ljetnikovca, 34 crkve i crkvice te mnogobrojne kapelice. Na uzvisini Pakljena nalazi se crkvica ispred koje se pruža odličan pogled na cijeli otok. S uzvisine se mogu vidjeti lanci brda Dubrovačkog primorja, otoci Jakljan i Mljet, poluotok Pelješac, brda iznad Rijeke dubrovačke, gruški neboderi i dubrovačko brdo Srđ. U mjestu Šipanskoj Luci nalaze se na jednoj privatnoj kući predromanički pleteri, te u maslinicima prapovijesne gomile. Na otoku Šipanu nalazi se i Knežev dvor iz doba Dubrovačke Republike.
Na otocima nema nogometnih ni košarkaških igrališta, a ljeti se igra vaterpolo. Od ostalih zanimljivosti izdvojimo za kraj kako su dva člana posade Kolumbova broda Santa Marije bili upravo s Koločepa.
D. Šabić