U Trogiru pronađen segment nekropole iz 1. stoljeća, riječ je o najstarijim za sada otkrivenim rimskim grobovima na području Trogira, koji se prema pronađenom materijalu mogu datirati u sredinu i drugu polovicu 1. stoljeća!
Krajem prošlog tjedna Muzej grada Trogira zaprimio je poziv obitelji Bilić (Panto) o pronalasku kamenih urni prilikom zemljanih radova na proširenju obiteljskog parkinga na parceli u vlasništvu Ivana – Ice Bilića (Panta). Riječ je o zemljištu koje se nalazi u ulici Put Dragulina, sa sjeverozapadne strane ulice koja prati trasu glavne rimske (i srednjovjekovne) komunikacije (koja je išla od područja Dobrića sjeverno od grada do zapadnog ruba trogirskog polja, te usjekom između brda Sv. Ilija i današnjeg zaseoka Baradići vodila dalje u trogirsko zaleđe).
Uz sjeverni i istočni rub proširenja radnici su prilikom zemljanih radova na iskopu temelja za ogradni zid naišli na grobove, od kojih su – zahvaljujući zalaganju vlasnika – sačuvane 4 kamene urne i nekoliko kamenih ploča – poklopnica grobova. U jednoj je urni pronađen stakleni balzamarij, a među kostima pokojnika druge urne i brončana igla. Budući da vlasnik nije bio prisutan na početku zemljanih radova, vrlo je vjerojatno da je iskopom uništeno i više grobova, čiji je sadržaj vjerojatno odvezen na deponij zajedno s iskopanim materijalom.
Na veliku gustoću grobova upućivali su ostatci vidljivi u profilima iskopa za temelj zida, gdje su, u početku uočena još 3 groba s pokojnicima pohranjenima u kamenim urnama, te oštećena obrađena kamena ploča, za koju je moguće da je riječ o nadgrobnim spomeniku jednog od pokojnika. Na današnji je dan pronađeno ukupno 18 grobova te se očekuje njih još nekoliko.
Radi se o izuzetno važnom, i za sada jedinstvenom nalazištu – riječ je o najstarijim za sada otkrivenim rimskim grobovima na području Trogira, koji se prema pronađenom materijalu mogu datirati u sredinu i drugu polovicu 1. stoljeća! Istraživanje segmenta zapadne nekropole rimskog Tragurija, koje je u tijeku, omogućit će pobliži uvid u način pokapanja i pogrebne običaje rimskih Trogirana, ali i uvid u društvene i rodbinske odnose te socijalnu strukturu tadašnjeg stanovništva. Dosadašnji nalazi upućuju na to da se radi o grobnoj parceli bogatijeg sloja društva.
Osim izuzetnog znanstvenog značaja za poznavanje trogirske povijesti i baštine, istraživanjem će se nadopuniti Arheološka zbirka i antički stalni postav Muzeja. Naime, za ovo je razdoblje karakteristično da se u grobove prilaže velik broj cjelovitih predmeta – od keramičkog i staklenog posuđa do nakita, toaletnog pribora i drugih predmeta svakodnevne uporabe. Riječ je o predmetima koji nisu do sada in situ pronađeni na ovom području, a čije će predstavljanje javnosti putem stalnog postava, izložbi i publikacija uvelike pridonijeti obogaćivanju kulturno-turističke ponude grada Trogira.
Zanimljivo je da su na istom području već ranije registrirani rimski grobovi. Naime, i prilikom izgradnje garaže obitelji Bilić 1966. godine pronađeno je nekoliko kamenih urni koje su predane Muzeju grada Trogira i koje se zajedno s pronađenim osobnim predmetima pokojnika (stakleni balzamariji) nalaze izloženi u stalnom postavu muzeja. Također je i 1997. godine anonimni vlasnik predao u Muzej 2 keramička balzamarija i brončanu fibulu pronađene prilikom poljoprivrednih radova na području Dragulina, a koji nesumnjivo potječu iz rimskih grobova. Svi ovi nalazi upućuju na to da se uz središnji dio rimske nekropole, koja se nalazila na području današnjeg Dobrića, nekropola pružala i uz zapadnu rimsku komunikaciju, a vjerojatno i uz druge ceste koje su vodile iz grada.
Naglašavamo još jednom da je riječ o izuzetno važnom i jedinstvenom nalazištu na trogirskom području.
Maja Maljković
