Nema Splićanina koji nije ponosan na ljepotu svoga grada i kojem neće na spomen Splita pasti na pamet prvo slika Peristila, glavnog trga. Smjestivši se na križanju nekadašnjih glavnih rimskih ulica Carda i Decumanusa, bio je i ostao od velike važnosti – kako u graditeljskom smislu tako i za društvena zbivanja grada, te se može nazvati srcem palače. Prepoznatljiv po južnom pročelju sa sirijskim zabatom i 24 korintska stupa koji ga omeđuju s bočnih strana, nalazi se uz bok najstarijoj katedrali u svijetu i jedno je od najfotografiranijih mjesta u Splitu. No, gledajući na staro rimsko pročelje, jeste li se ikad zapitali što se nalazi iza Vas, na drugom kraju trga?
Između ostalih, tu se smjestila jedna kuća od velike važnosti za modernu arhitekturu, kuća Aglić – Mrkonjić. Uvažavanjem i prilagođavanjem, kako prostornom tako i povijesnom kontekstu, u skladu s jedinstvenosti same palače koja se ogleda u njenoj vremenskoj slojevitosti, služi kao dobar primjer u projektiranju i današnjim arhitektima. Priča počinje njenom obnovom koja je bila povjerena splitskom arhitektu Nevenu Šegviću nakon Drugog svjetskog rata, tijekom kojeg je srušena. Različita promišljanja i studijske analize dovele su arhitekta do svima poznatog rješenja izazvavši u tadašnje vrijeme brojne kontroverze. Transparentna vanjska opna u prizemlju kuće tijekom prošlosti je mijenjala sadržaj – od gradske kavane do današnje banke – no uvijek je zadržavala svoj prvotni cilj, otvaranje pogleda na rimske ostatke. Glatke bijele kamene ploče fasade danas su se u potpunosti uklopile u dio prepoznatljive stare slike trga. Možete li uopće i zamisliti da je moglo izgledati drugačije? Donosimo Vam fotografije različitih varijanti rješenja koja su tada bila u razmatranju.
Izvor slika: FOTOTEKA URBS-a
Više u kategoriji: arhitektura
M. Konstantinović, mag. ing. arh.