Vrlo vrijedna zbirka Baltazara Bogišića, povijesno znamenita utemeljena je još 1909. godine, a u sastavu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti djeluje od 1955. godine. Baltazar Bogišić, inače pravnik po struci, bio je znanstvenik europskog ugleda, kozmopolit, od 1875. stalno nastanjen u Parizu, redoviti član HAZU-a od njezina osnutka 1867. godine, kao i niza drugih akademija i znanstvenih društava, te nositelj nekoliko visokih europskih odličja. U Bogišićevom muzeju u Cavtatu sačuvana je bogata kulturno-povijesna građa koja sadrži i 55 etnografskih predmeta, većinom s dubrovačkog područja. Pohranjeno je više od 35 000 predmeta knjižne, muzejske i arhivske građe.
Posebno se ističe zbirka stare grafike (8 185 listova hrvatske i najšire europske provenijencije od 16. do kraja 19. stoljeća), jedna od tri najveće u Hrvatskoj, te znalački sabrana numizmatička kolekcija (2 700 primjeraka). Bogišićeva knjižnica, zbog brojnih raritetnih i unikatnih izdanja spada u najdragocjenije spomeničke knjižnice u Hrvatskoj (oko 15000 naslova knjiga i brošura, 66 inkunabula, 164 rukopisa). Jedinstvenu znanstvenu i kulturnu vrijednost ima i bogata arhivska građa koju je Bogišić prikupio, te njegova začudno velika osobna prepiska (10 092 pisma, 1 481 dopisnik). Knežev dvor sjedište je Bogišićeve zbirke od 1958. godine. Etnografski predmeti služili su Bogišiću kao materijalna podloga u izučavanju pravnih običaja, odnosno društvenog života i odnosa u nas i šire kod južnih Slavena. Na osnovi njegovih zapisa i predmeta u zbirci može se zaključiti kako je sustavno prikupljao građu i ostavio iza sebe malu, ali izuzetno vrijednu etnografsku zbirku.
Izvor: visit.cavtat-konavle.com
D. Šabić
Foto:TZ Konavle