U informacijskom dobu konstantno smo povezani s tehnologijom i imamo toliko raznovrsnih načina provođenja slobodnog vremena da nikada ne bismo trebali znati što je dosada, no usprkos tome, radi se o osjećaju koji pogađa sve više ljudi, a najnovije studije pokazuju da može pridonijeti kreativnosti te da ga ne treba pokušavati što brže eliminirati, već se naučiti nositi s njime.
“S toliko toga što nas može okupirati ovih dana, dosada bi trebala biti relikt prošlih doba – doba bez interneta, društvenih medija, TV-a s tisuću programa, 24-satnog shoppinga, multipleksnih kina, igraćih konzola, dopisivanja i ostalih bezbrojnih mogućnosti koje su dostupne da nas zabavljaju”, napisala je Sandi Mann, psihologinja na britanskom Sveučilištu Central Lancashire u kolumni za The Guardian “Zašto nam je tako dosadno”.
Mann navodi da je polovici ljudi često dosadno doma ili u školi, dok je više od dvije trećine ljudi kroničo dosadno na poslu.
“Dosadna nam je papirologija, putovanje na posao i sastanci. TV je dosadan, facebook i ostale društvene mreže. Provodimo vikende na dosadnim zabavama, gledajući dosadne filmove ili slušajući naše supružnike koji raspredaju o svom danu. Našoj djeci je dosadno – u školi, domaće zadaće, pa čak i školski praznici”, ističe ta psihologinja.
Napominje da postoje brojna objašnjenja za našu dosadu te kao problem ističe to što smo previše stimulirani.
“Što smo više zabavljeni, to više zabave trebamo kako bismo bili zadovoljni. Što više ispunjavamo naš svijet s brzim stimulacijama visokog intenziteta, tim se više na to navikavamo te postajemo manje tolerantni na niže nivoe stimulansa”, napominje.
Zbog toga što smo navikli na brze zabavne aktivnosti, sporije aktivnosti poput čitanja izvješća, sjedenja na sastancima, pohađanja nastave ili učenja za ispit nam dosađuju.
“Sada se misli da je naša pozornost manja od one zlatne ribice – osam sekundi”, piše Mann, koja ističe da dio krivnje za osjećaj dosade snosi sve više provođenja vremena ispred ekrana.
“Iako izgleda da živimo u raznolikom i uzbudljivom svijetu s bogatstvom zabave na dohvat ruke, to je zapravo problem. Sva ta zabava funkcionira na sličan način – preko naših prstiju. U prosjeku svakodnevno provodimo šest do sedam sati ispred našeg telefona, tableta, računala i TV ekrana. Sve to jednostavno postaje dosadno. Ironija je da, iako bi naši mobilni uređaji trebali omogućiti da popunimo svaki trenutak, naša sredstva za dobivanje te zabave postala su ponavljajuća i rutinska da su postala izvor dosade u sebi”.
Istraživanja, upozorava, sugeriraju da je kronična dosada odgovorna za obilje negativnih ishoda kao što su prejedanje, kockanje, antisocijalno ponašanje, uporabu droga, nesreće, rizik i još mnogo toga.
Cijeli članak možete pročitati na: jutarnji.hr
Foto: Shutterstock