Ne bismo smjeli dopustiti da zabrinutost zbog asteroida zasjeni drugu kolosalnu opasnost koja nam vreba pred nosom – vulkane.
Tijekom sljedećeg stoljeća stotine puta veća je vjerojatnost da će se dogoditi vulkanske erupcije velikih razmjera nego udari asteroida i kometa zajedno, pišu Michael Cassidy, profesor vulkanologije na Sveučilištu u Birminghamu, i Lara Mani, znanstvena suradnica u Centru za proučavanje egzistencijalnog rizika na Sveučilištu u Cambridgeu.
Vulkani su možda manje egzotični od vatrenih kugli iz svemira, ali to je razlog više da ih poštujemo. Vulkani su, za razliku od asteroida, već ovdje na Zemlji. Oni su raštrkani po cijelom planetu, često prekriveni slikovitim krajolikom koji umanjuje njihov destruktivni potencijal.
I dok su ljudi u moderno doba vidjeli mnogo strašnih erupcija, većina ih je blijeda u usporedbi sa supervulkanima, koji eruptiraju svakih 15.000 godina. Posljednja supererupcija ove vrste dogodila se prije otprilike 22.000 godina, prema američkom Geološkom institutu (supererupcija je ona s magnitudom 8, najvišom ocjenom na Indeksu vulkanske eksplozivnosti ili VEI).
Podsjetnik – 1816. godina bez ljeta
Najnovija erupcija magnitude 7 dogodila se 1815. godine na planini Tambora u Indoneziji, a od posljedica te erupcije poginulo je oko 100.000 ljudi. Pepeo i dim smanjili su globalnu temperaturu u prosjeku za oko 1 Celzijev stupanj, uzrokujući iduću “godinu bez ljeta” (1816.). Posljedično su propadali i usjevi, što je dovelo do gladi, izbijanja bolesti i nasilja.
Opasnost je veća nego što mislimo
Opasnost koju predstavljaju vulkani također može biti veća nego što mislimo. U studiji iz 2021. godine, koja se temelji na podacima iz drevnih ledenih jezgri, istraživači su otkrili da su intervali između katastrofalnih erupcija stotinama ili čak tisućama godina kraći nego što se prije vjerovalo.
Cijeli članak možete pročitati na: zimo.dnevnik.hr
Foto: Pixabay