Antropocen, jedan od središnjih pojmova ekoloških znanosti u svijetu, u hrvatskim znanstvenim časopisima skromno je obrađivan, a među najrelevantnijim radovima je onaj Matka Meštrovića.
Naziv antropocen postao je posebno važan od 2000., kad su ga nizozemski kemičar atmosfere Nobelovac Paul Jozef Crutzen i američki biolog Eugene Stoermer predložili za oznaku novog geološkog razdoblja, u kojem čovjek po prvi post postaje “geološka sila” i utječe na povijest života na Zemlji.
U zadnja tri stoljeća ljudska populacija se utrostručila, a u zadnje stoljeće urbanizacija udeseterostručila, argumentiraju Crutzen i Stoermer.
Za nekoliko generacija čovječanstvo će iscrpiti fosilna goriva koja su nastajala stotinama milijuna godina, a staklenički plinovi povećaju se značajno u atmosferi: ugljikov dioksid za više od 30 posto i metan za više od 100 posto.
U svojoj novoj knjizi „Do kuda? Do kada?“ (Hrvatska sveučilišna naklada, 2018), Meštrović navodi tvrdnje kako se između čovjeka i prirode postavila ekonomija kapitalizma koja je postala “naša religija”.
Imate banalnih primjera za to. Šta se najviše govori pred Uskrs na televiziji? Kolika je bila potrošnja prošle godine i kolika će biti ove. Gdje je tu Isus, gdje je tu Bog? To je apsolutna deformacija, zaključuje.
Budući da je ekonomija naš najaktivniji odnos prema prirodi, u kojem je priroda svedena na resurs, pitamo ga kakva je ekonomija prihvatljiva u antropocenu?
Upućuje na ekonomiju “ne-rasta” francuskog teoretičara Sergea Latouchea, prema kojem “treba napustiti dogmu ekonomskog rasta i usmjeriti se prema društvu umjerenog obilja”. Meštrović podsjeća da je 2016. zagrebački Institut za političku ekologiju objavio intrigantu knjigu ‘Odrast’, koja se bavi ekonomijom ne-rasta.
Tvrdi da u okviru postojeće ekonomije nije moguće postići zaustavljanje klimatskih promjena. Svjetske vlade su priznale da ono što one poduzimaju ne jamči naš opstanak.
Emocionalno prihvatiti nadolazeću katastrofu, postići shvaćanje da elita neće racionalno odgovoriti na devastaciju ekosistema, jednako je teško prihvatiti kao i našu vlastitu smrtnost.
Cijeli članak možete pročitati na: net.hr
Foto: Pixabay