Razumijevanje Božića kao i njegovo značenje tumači Biblija, pa je Božić prije svega biblijski događaj te se taj dan slave tri mise: polnoćka, zornica ili pastirska misa te poldanjica.
Bit Božića je u tome što je Isus zbog nas postao smrtnikom, a mi po njemu besmrtni. On koji je vječan žrtvovao se za nas i postao ograničen vremenom, a mi po njemu vječni.
Došao nam je, prihvatio naš život, postao naš suputnik i supatnik. Ostvario je svoje poslanje i postao naš Spasitelj i Otkupitelj.
Hrvatski običaji:
Božić kod nas ima posebne običaje, svoj odraz u književnosti i umjetnosti i duh u pjesmama i napjevima. Poseban ugođaj u iščekivanju bude nam božićne pjesme koje stvaraju ozračje radosti i svečanosti, a iste su prepjev božićnog evanđelja i kršćanskih vjerskih istina. Osim toga, posebni običaj uvjetuju pun odjek Božića u osobnom proživljavanju, kao u obiteljskom i društvenom životu.
Božić potiče niz ljudskih vrijednosti na koje inače često zaboravljamo, od čestitanja do mirenja zavađenih strana te zbližavanja u obitelji. Običaji nas odgajaju za kršćansku osjećajnost i suosjećanje te nam razvijaju stav prema Isusu, ali i ljudima u nevolji. Same pjesme opisuju idilično rođenje Mladog kralja, ali ipak ne skrivaju i životnu realnost koju je prolazila Marija u noći Isusovog rođenja. U tim pjesmama nalazimo odraz vlastite duše, prošlosti i sadašnjosti jer Marija i Josip odbijani su od drugih u nevolji, okusili neimaštinu i prijetnje samoga kralja Heroda.
Pučki običaji:
U pučku pobožnost utisnute su dugotrajne mentalne strukture, pobožnost se ne iskazuje samo odlaskom u crkvu i molitvom, već i određenim ponašanjem u obitelji toga dana. Zabilježeni su stari pučki događaji izmirenja posvađanih susjeda. Dan nakon Božića susjed bi došao susjedu i izgovorio ritualni poziv za pomirbu.
„Brate oprosti! Mir i blagoslov je svuda i med svima, a zašto da je nemir samo med nami? Ja sam te uvrijedio i kavgu zametnuo, pak sam doša na pokornost.”
Susjedi bi se zatim zagrlili i sve bi bilo zaboravljeno, Božić se smatrao jednostavnim danom, predahom od svakodnevnice, a ipak taj dan je prožet nizom običaja prije kao i poslije Božića, jer isti su po vjerovanju donosili mir i blagoslov Božji, zdravlje i sreću, obilje i rodnost usjevima. Isto tako su štitili od svega onog što nije s Božje strane.
U mnogim krajevima na Božić je bio običaj ići na tri mise. Prva polnoćka, druga pastirnica, zornica ili mala misa te treća poldanjica ili vela misa. Djevojke su se presvlačile za svaku misu u novu svečanu haljinu, a u kući je rakija i košarica sa smokvama, orasima, lješnjacima, bademima bila obavezna. Za ručkom bi se okupljala cijela obitelj uz značajan i bogati božićni jelovnik, na stolu bi se uz tradicionalna jela nalazilo dosta vrsta voća, povrća i mesa. Veliki značaj su imala peciva i božićni kruhovi te božićna pečenka i hladetina. Uloga mlađeg ukućana bila je popodnevno obilaženje kuća i čestitanje prijateljima.
Ako bi na Božić padala kiša, vjerovalo se da će roditi sve što se motikom okopava.
U starijoj tradiciji poznat je prvi posjetitelj koji na Božić uđe u kuću; u nekim krajevima je to na Badnjak, Stjepanje ili Novu godinu te je uz njega vezano više običaja i vjerovanja. On treba biti zdrav i krepak što je značilo da će kući donijeti sreću. Običaji vezani uz polaznika imaju isti cilj: da izazovu radost i blagostanje u svakom domu.
Prve su čestitke bile među članovima obitelji, zatim se čestitalo rođacima i prijateljima, a na kraju svim mještanima.
Inače, jedinstveni povijesni događaj rođenja Boga-čovjeka slavi se u kršćanskom svijetu još od davnina. Sama riječ Božić umanjenica je od riječi Bog, koja s vremenom poprima značenje blagog i bliskog Boga, Onoga pristupačnog čovjeku. Na ovaj dan Bog nam daruje svog Sina da nas privuče i privije k sebi. Isus je sveprisutni i bliski Bog, a Božić kao blagdan svoju puninu iskazuje kao dan ljudskosti i čovječnosti.
Više u kategoriji: Kulturna baština
A. Vukušić, univ. bacc. ing. agr.