Mjesec hrvatske knjige započeo je polovicom listopada, a potrajat će sve do 15. studenoga. Čtanje je višestruko korisno, no što ono uistinu jest?
To je zapravo ljudski proces usvajanja značenja iz pisanih tekstova. Zanimljive su neke izjave o čitanju i njegovom značenju pojedinih mislitelja i pisaca i drugih:
„Ima mnogo ljudi koji čitaju samo zato da ne bi morali misliti.‟ (G. C. Lichtenberg, Aphorismen, njemački znanstvenik, filozof i satiričar.
„Previše čitati šteti procesu razmišljanja. Najveći mislitelji koje sam susretao među učenim ljudima koje sam proučavao, bili su gotovo najmanje načitani.‟ (L. N. Tolstoj, ruski književnik)
„Čitanje ne znači učenje; čitanje je užitak, a učenje je napor; doista, svi čitaju, a vrlo malo ih uči.‟ (Edmondo de Amicis, talijanski novinar i novelist)
„Oni koji čitaju znaju mnogo; oni koji promatraju znaju ponekad još i više.‟ Alexandre Dumas (sin, francuski književnik).
Postoji barem desetak razloga koje objašnjavaju zašto je čitanje dobro i korisno:
Omogućava cjeloživotno učenje
Čitanje stimulira mozak da lakše usvaja i procesuira nove informacije.
Povećava kreativnost
Kada su nastavnici na Sveučilištu Obafemi Awolowo u nastavu uveli edukativne stripove, primjetili su da slika u kombinaciji s riječima djeluje stimulativnije na učenike od same slike na stranici knjige. Korist koja proizlazi iz čitanja stripova obično se zanemaruje, a stripovi zapravo povećavaju kreativnost – kvalitetu potrebnu za rješavanje logičnih i apstraktnih problema.
Elokventnost
Ljudi koji vole čitati imaju bogatiji vokabular od ljudi koji ne čitaju (ili čitaju jako malo). Bolji rječnik ne podrazumijeva bolje komunikacijske vještine, ali bogatstvo rječnika povećava se proporcionalno čitanju literature i doprinosi bržem razumijevanju konteksta.
Bolji rezultati na ispitima
Neki učenici ne postižu dobre rezultate na pismenim ispitima unatoč svojim sposobnostima. Istraživanja pokazuju da postoji veza između ljubavi prema knjigama i boljih rezultata na pismenim ispitima iz područja društvenih znanosti.
Smanjuje stres
Studija koja je 2009. provedena na Sveučilištu Sussex dokazala kako je čitanje knjiga jedan od najučinkovitijih načina za smirenje. Barem pola sata čitanja dnevno pruža optimalnu relaksaciju.
Potiče kritičko razmišljanje
Koncentrirano čitanje aktivira dio mozga odgovoran za kritičko razmišljanje koje nadilazi tekst knjige. Pisanje također pomaže izoštriti vještine potrebne za kvalitetno argumentiranje, rasplaganje činjenicama i sl.
Gradi samopouzdanje
‘Načitanost’ svakako gradi samopouzdanje, posebno kod mlađe djece i u osnovnoškolskoj dobi.
Gradi odnos između roditelja i djece
Djeca i roditelji koji naglas čitaju zajedno, stvaraju čvršću vezu od onih koji to ne rade, a povezanost roditelja i djece izuzetno je važna u izgradnji zdravog i stabilnog psihološkog profila djeteta.
Ljudi koji čitaju znaju slušati
Čitanje poboljšava našu sposobnost slušanja, posebno ako čitamo naglas. Vrijedi i obrnuto – sposobnost slušanja pozitivno utječe na čitanje.
Lakša koncentracija
Iako djeluje pasivno, čitanje je sve osim toga: izaziva naš um da se uvijek i iznova fokusira, a takvu sposobnost koncentracije zatim lakše primjenjujemo u drugim aktivnostima.
Slovenska profesorica emer. Meta Grosman, koja se desetljećima bavi proučavanjem čitanja i recepcije književnosti, ističe veliku propulzivnost ove discipline. Proučavanje čitanja je „tako dinamično, da se znanje o čitanju neprestano nadograđuje i mijenja kako dolazi do novih otkrića i novih načina proučavanja procesa čitanja i mentalne aktivnosti tijekom čitanja. S jedne strane razlog tomu leži u činjenici da se na međunarodnoj razini čitanjem i proučavanjem čitanja, a posebno proučavanjem čitanja beletristike u nastavi književnosti, bave čitavi instituti u kojima rade specijalizirani istraživači, koji pomoću posebne opreme prate i proučavaju čitanje i eksperimentalno proučavaju učeničke reakcije na čitanje i na nastavu o književnosti.
Poviješću čitanja na osobito zanimljiv i popularan način bavio se Alberto Manguel. Njegova Povijest čitanja (History of Reading, 1996.) prevedena je na više od trideset jezika. Na njega je utjecao sunarodnjak Jorge Luis Borges, argentinski književnik koji je napisao vrlo zapažene oglede o čitanju, a čitatelje uvijek smatrao mnogo zanimljivijim od pisaca.
Inače, legologija (od lat. lego ‘čitati’ i grč. logos ‘riječ, pojam, nauka’) je znanost o čitanju. Osnivač legologije je William Scot Gray. 1924 godine bilo je objavljeno 436 američkih i britanskih priloga o čitanju. Taj je podatak 1925. godine objavio William Scot Gray u „Sažetku ispitivanja koja se odnose na čitanje‟. Pregledi Grayevih sažetaka, koji su izlazili sve dok je bio živ do 1960. godine, pokazali su gotovo geometrijski rast legologijske građe.
D. Šabić