Apolitični

Čarolija karnevala u Riju de Janeiru

gary yim / Shutterstock.com

Grad čiji je zaštitni znak kip Isusa poznat kao Cristo Redentor glasi za jedan od najljepših gradova svijeta. Rio de Janeiro, ili jednostavno Rio, grad je predivnog prirodnog okruženja, naročito plaža, i dom jednom od najvećih stadiona na svijetu, Maracana, kao i najspektakularnijem događaju koji zahtijeva od vas danonoćni ples, uživanje u glazbi i zabavi – karnevalu. Ipak, u centru svega ovoga nalaze se parade koje čini do deset tisuća plesača, pjevača te glazbenika koji prolaze kroz čuveni stadion Sambodromo izgrađen 1984. godine posebno za ovaj događaj.

Karneval u Riju svake godine privlači tisuće zaljubljenika sambe, a ulice preplavljuju stranci zajedno s lokalnim stanovništvom prepuštajući se plesu, pjesmi, jelu i piću. Sudionici natjecanja u sambi imaju posebno kreativno osmišljene kostime i kola na kojima izvode svoje koreografije, tako da se za paradu sudionici iz škola sambe pripremaju mjesecima unaprijed. Komponira se glazba i šiju glamurozni kostimi okićeni perjem jer cilj svake škole jest predstaviti se u najboljem svjetlu, a i u konačnici odnijeti prestižnu nagradu.
Nastup ima novu, drugačiju temu i pjesme za svaku godinu, kao i određen broj pokretnih scenografija-alegorija. Poseban žiri ocjenjuje sudionike u više kategorija, a rezultati se priopćuju u srijedu, poslije karnevala.
Manje skupine sudionika paradiraju gradskim ulicama, dok na ulicama sviraju glazbene grupe pod nazivom „bandas“, ali nastupi manjih skupina nisu natjecateljskog karaktera.

Sami karneval započinje krunidbom debelog kralja po imenu Mome, koji simbolizira svu pretjeranost karnevala i kojemu gradonačelnik predaje ogromni zlatni i srebreni ključ.
Početci karnevala datiraju iz 1723. godine kad su Brazilci prihvatili običaje portugalskih doseljenika, koje su s vremenom obogatili plesom iz Afrike – vatrenom sambom.
Prenijeli su i „entrudo“, što znači ulazak te predstavlja početak korizme. Maskirali bi se te izlazili na ulice s ciljem da se međusobno zalijevaju vodom, jasno, uz ples i pjesmu. Nekad bi posezali za limunadom ili pak blatom pa tako postoji zapis iz 1855. godine gdje je jedan od sudionika dobio kaznu jer mu je ruka malo „poletjela“ te je hranom gađao visoko rangiranog plemića. Sredinom 19. stoljeća započelo je osnivanje karnevalskih klubova koji su se s vremenom razvili u škole sambe, svima poznatog dinamičnog plesa specifičnog ritma.

Opće je poznato da je za vrijeme karnevala Rio de Janeiro najveselije mjesto na svijetu, što dokazuju brojni posjetitelji koje privlači pjesma, ples i naravno, kraljica.

A. Vukušić