Apolitični

Britanski epidemiolog zavapio “Lockdown je bio monumentalna pogreška, lijek gori od bolesti” i objasnio borbu s koronavirusom na jesen i zimu

Jedna od osoba koja je bila zagovornik zaključavanja i karantene bio je i Mark Woolhouse, profesor epidemiologije sa sveučilišta u Edinburghu, koji je jedan od savjetnika britanske vlade za pandemiju virusa. Tada je to vidio kao kratkoročno hitno rješenje doneseno u vrijeme kada nisu imali nikakvih boljih rješenja. Ono što je od starta bilo jasno je da će, jednom kada počne popuštanje mjera, krenuti novo širenje virusa među populacijom.

Danas ima drukčiji pogled na ono što se događalo u ožujku: Vjerujem da će povijest pokazati da je naš pokušaj kontrole COVID-19 kroz lockdown bila monumentalna globalna pogreška, lijek koji je gori od bolesti. Naglasio je da više nikada ne želi vidjeti takvo zaključavanje na nacionalnom nivou jer je prijašnji lockdown bio samo odgoda stupnja epidemije kojem sada svjedočimo, a pogotovo se nikada ne bismo trebali vratiti u poziciju u kojoj se djeca ne mogu igrati ili ići u školu.

Što se tiče suživota s virusom, odnosno borbe protiv korone, naglasio je nekoliko mjera koje bi trebale biti učinkovite. Prvo, treba se fokusirati na mjesta na kojima je rizik najveći, poput staračkih domova i zaštitu starijih ljudi. Škole bi svakako trebalo otvoriti, ali i imati na pameti da će sigurno dolaziti do pojavljivanja žarišta – u tim slučajevima ne treba paničariti, već treba poduzeti sve mjere s kojima bi se ta žarišta smirila. Kao jedino dugoročno rješenje smatra testiranja na bolest koja su se već pokazala učinkovitima u svijetu sporta.

S takvim testiranjima trebao bi se, barem djelomično, riješiti i jedan od najvećih izazova s kojima se susreću epidemiolozi, a to su asimptomatski prenositelji virusa, kojih je najviše među mlađim ljudima.

Takvo nešto bit će jako skupo, no konačna će cijena biti puno veća ako se ne počne masovno testiranje jer bez toga se život ne može vratiti u relativno normalno stanje.

Mjere koje je naveo – masovna testiranja, posebna zaštita starije populacije te brza kontrola žarišta koja će se sigurno pojavljivati, njegovi su glavni prijedlozi s kojima ćemo se tijekom jeseni i zime boriti s koronavirusom, a mi se samo možemo zapitati ima li Hrvatska kapaciteta za takva masovna testiranja?

Cijeli članak možete pročitati na: zimo.dnevnik.hr

Foto: Pixabay