Apolitični

Bolje spriječiti nego liječiti!

Zima djeci donosi radost i veselje pahuljicama i bijelim pokrivačem, vozačima podosta problema u prometu, ali svima nama prehladu, virozu , gripu i slično. A kako bi se temeljitije pripremili za ove zdravstvene neugodnosti donosimo vam više informacija o sezoni gripe, kako se od nje obraniti i što koristiti kako bi pripremili svoje tijelo i ojačali imunitet pomoću pravih savjetima.
Gripa je virusna infekcija dišnih organa koja se lako širi i nije obična prehlada, već je to ozbiljna bolest čiji osnovni simptomi – visoka temperatura, groznica, glavobolja, mialgija prevladavaju nad onim respiratornim. Respiratorni sustav ovaj izrazito zarazni virus kojem inkubacija traje ponekad i manje od 24 sata zahvaća nešto kasnije kada „slama” cijeli organizam, a jedan oboljeli može zaraziti čak dvanaestero ljudi. Posebice je opasna za starije osobe i djecu što po nekim inozemnim istraživanjima potvrđuje porast broja komplikacija i čak pet puta veći broj hospitalizacija takvih pacijenata. Kod djece mogu izazvati upalu srednjeg uha, a kod, odraslih čak tri vrste upale pluća – virusnu s izrazito visokom smrtnošću, potom virusno-bakterijsku sa smrtnošću do 15 %, a najlakši oblik pneumonije uzrokovan bakterijama ima mortalitet od također visokih 7 %. Prema ispitivanjima njemačkog kineziološkog fakulteta mjesec dana nakon preboljenog virusa gripe kapacitet pluća smanjuje se za 10%, a mišićni tonus dva mjeseca od preležane bolesti, smanjen je za čak 20%. Mnoge bolesnike s transplantiranim srcem, među ostalim, do tog zahvata dovedu i posljedice (ne)preležane gripe i njene komplikacije.
SIMPTOMI GRIPE
– povišena temperatura
– drhtavica
– glavni simptom gripe je osjećaj iscrpljenosti; gubitak apetita
– bolovi u mišićima i zglobovima
– curenje i začepljenost nosa
– grlobolja
– kašalj
Gripu treba preležati. Pijenje mnogo tekućine i mirovanje važnije je od udarnih doza vitamina C ili češnjaka. Gripa ne zahtijeva posjet liječniku, ali treba ostati kod kuće i ne širiti zarazu. Gripa se najčešće izliječi bez intervencija, a liječniku treba otići samo ako temperatura traje dulje od četiri, pet dana, ako postoji poremećaj disanja (teško disanje, ubrzano disanje, jak kašalj, bol u prsima) ili poremećaj svijesti. Primjerice, ako dijete ima konvulzije ili se ne može probuditi, a odrastao čovjek osjeća smušenost i vrtoglavicu. Gripu uvijek prati tjelesna temperatura viša od 380°C, što isušuje organizam. Najbolji su topli napici (jer prevrući štete grlu jednako kao i hladni), ne previše zaslađeni i bezalkoholni. Treba ih piti u dostatnim količinama kako bi se nadoknadila tekućina izgubljena znojenjem i visokim temperaturama. Za spuštanje temperature mogu se koristiti lijekovi za snižavanje temperature, tuširanje u mlakoj vodi, a nikako alkoholni oblozi. Ako je nos začepljen, treba uzimati kapi za nos tako da bude prohodan jer ako nije, može doći do upale srednjeg uha. Korisne su i pastile za grlo kako bi sluznica grla zadržala vlažnost.
Dobro je koristiti bili kakve bombone jer se tako ovlažuje grlo i smanjuje nadražaj na kašalj. U slučaju da je kašalj jači, preporučuje se sirup protiv kašlja.
KADA POTRAŽITI POMOĆ LIJEČNIKA:
– ako imate temperaturu koja traje dulje od četiri, pet dana
– ako otežano dišete, imate kratak dah i jako kašljete
– ako osjećate bol ili pritisak u prsima
– ako imate iznenadne vrtoglavice ili ste ošamućeni
– ako povraćate i imate proljev
– ako se povišena temperatura ponovi nakon poboljšanja simptoma
10 BITNIH OBRAZACA PONAŠANJA ZA VRIJEME EPIDEMIJE GRIPE

Svjetska zdravstvena organizacija, a u skladu s njome i naša zemlja, ne preporučuje zbog situacije s novom gripom nikakva ograničenja u međunarodnom prometu ljudi i roba.
Savjetuje se jedino onima koji planiraju neki međunarodni put da ga odgode ako imaju bolest s temperaturom dok ne ozdrave.
Također se savjetuje ljudima koji se iz inozemstva planiraju vratiti u našu zemlju da taj put također odgode ako su bolesni, do ozdravljenja.
Poštovani putniče, ako ste doputovali iz područja u kojem je potvrđen prijenos novog virusa gripe, a imate povišenu tjelesnu temperaturu ili se osjećate bolesni, molimo da se odmah javite u aerodromsku ambulantu.
Budite na distanci barem 1 metar od osoba koje kašlju ili kišu te izbjegavajte rukovanje i ljubljenje
Izbjegnite pothlađivanje i koristite prikladnu odjeću i obuću prilikom naglih temperaturnih promjena.
Prekrite lice dok kašljete ili kišete, po mogućnosti maramicom za jednokratnu upotrebu, a nakon toga obavezno operite ruke.
Perite ruke učestalo sa sapunom i vodom u skladu s higijenskim preporukama; te rukama ne dodirujte lice.
Ako osjetite simptome bolesti, ostanite kod kuće i kontaktirajte liječnika telefonom.
Uslijed povišene temperature dolazi do značajnog isušivanja organizma, stoga uzimajte dovoljno tekućine, a temperaturu snižavajte lijekovima ili tuširanjem u mlakoj vodi, a pojedine simptome ublažite prikladnim sredstvima (grlobolja –pastile; curenje iz nosa-kapi za nos; suhi kašalj – antitusik)
Za bolesnu osobu osigurajte poseban prostor u kući na razdaljini od barem jedan metar od ostalih ukućana te prostoriju redovito provjetravajte.
Prema preporuci liječnika u prvih 48 sati od pojave bolesti moguće je primijeniti protuvirusne lijekove
Bolesnoj osobi osigurajte samo jednog njegovatelja te ograničite kontakte s ostalim osobama.
Obratite pažnju na teže simptome bolesti i u tom slučaju odmah se javite liječniku (teškoće u disanju i kratkoća daha; bol u prsima; slabost; nemogućnost kretanja i poremećaj svijesti; povišena temperatura više od tri dana; u djece grčevi i teškoće pri buđenju iz sna).
RAZLIKA IZMEĐU GRIPE I PREHLADE
Gripa je ozbiljna bolest. Mnogi gripu zamjenjuju s prehladom ili drugim respiratornim infekcijama. Gripa je akutna zarazna bolest s visokom temperaturom i dominacijom općih simptoma koji prevladavaju nad respiratornim simptomima. Gripa može dovesti do ozbiljnih, po život opasnih komplikacija kao što su upala pluća ili aktivacija postojeće kronične bolesti. Virus gripe oštećuje sluznicu dišnog trakta uzrokujući bol u grlu i suhi kašalj. Iako se virus ne širi po tijelu nego ostaje lokaliziran u dišnim organima, bolest karakterizira pojava općih simptoma poput visoke temperature, treskavice, glavobolje, bolova u mišićima i opće slabosti organizma. Opći simptomi se povlače nakon dva do tri dana dok kašalj i opća slabost mogu potrajati i do dva tjedna. Antibiotici nisu učinkoviti jer je gripa virusna bolest. Premda obje bolesti zahvaćaju dišni sustav i dijele neke simptome, riječ je o različitim bolestima, s različitim tijekom i posljedicama. Vjerujemo da će vam ova usporedba pomoći u razlikovanju ovih bolesti.
Epidemija gripe osim zdravstvenih učinaka ima i vrlo negativne ekonomske posljedice u vidu visokih gubitaka iz razloga što svake godine u Hrvatskoj oboli u prosjeku oko 100 000 ljudi. Prema procjenama, smatra se da se godišnje zbog gripe gubi oko 700 000 radnih dana, najmanje je 2 puta veća opterećenost zdravstvenog sustava i bolnica, znatno je povećana je potrošnja lijekova, a 75% nepotrebnih vrlo skupih antibiotika potroši se upravo neopravdano u sezoni gripe.
Gripa je teška akutna infektivna bolest koja ide s temperaturom višom od 38°C, koja kod zdravih ljudi prolazi samoizlječenjem, dok kod osoba s imunološkim disbalansom vrlo često dovodi do komplikacija. Kod virusa gripe otežavajuća okolnost je i to što je otporan na specifičnu terapiju (tj. najčešće se primjeni prekasno, nakon 48 sati), a napada često i donje dišne putove, uzrokujući upalu pluća. Gripa uzrokuje svake godine epidemije u cijelom svijetu, a djeca najčešće obolijevaju. U Hrvatskoj traje od Božića do Uskrsa, dakle, barem četiri mjeseca, odnosno, trećinu kalendarske godine.
Zdrav stil života u svakom slučaju je najbolji način da ostanete zdravi,umjerena fizička aktivnost, raznovrsna prehrana te izbjegavanje alkohola i duhanskih proizvoda za koje se zna da imaju štetan učinak . Međutim, nažalost, sve to nije dovoljno da bi se obranili od infektivnih bolesti koje se prenose bez obzira na stanje imunološkog sustava jer su uzrokovane mikroorganizmima koji se ne mogu zaustaviti samo zdravim životom i promjenama u ponašanju.
Gripa je bolest praćena velikim brojkama. Svake godine u svijetu od gripe oboli oko 600 milijuna ljudi,a samo u Hrvatskoj prosječno oboli 100.000 ljudi. Ponavljajuće sezonske epidemije omogućuju virus gripe koji se lako širi uobičajenim socijalnim kontaktom. Procjenjuje se da jedna inficirana osoba može zaraziti i do 15 osoba u svojoj okolini, a virus može širiti i prije prvih znakova bolesti. Osim toga, virus gripe ima veliku sposobnost stalnih genetskih izmjena koje mu omogućuju da se svake sezone pojavi u drugom obliku (virus sa stotinu lica). Upravo zbog toga zaštita stvorena pri prethodnom kontaktu s virusom gripe ima ograničenu ili vrlo malu učinkovitost u obrani protiv novih sojeva virusa koji se javljaju svake sezone. Virus influence poznat je po svojoj jedinstvenoj sposobnosti da uzrokuje eksplozivne epidemije i pandemije akutne febrilne respiratorne bolesti u svih dobnih grupa diljem svijeta s teškom kliničkom slikom i posljedicama; to nije „obična” viroza. Gripa se najjednostavnije razlikuje od drugih prehlada po tome što vas gotovo uvijek „baca u krevet”,a nikako se ne preporučuje da ju „prohodate” jer onda može izazvati teške i trajne posljedice po zdravlje. Najosjetljiviji su oni kojima je imunološki sustav oslabljen (zbog dobi, lijekova, bolesti, trudnoće) jer vrlo lako razviju komplikacije uslijed gripe s mogućim smrtnim ishodom.
Gripa ne treba biti neizbježan dio života, jer je to teška, vrlo zarazna bolest, a jedini način za efikasnu prevenciju gripe je cijepljenje koje je u razvijenim zemljama jedna vrsta civilizacijske tekovine od koje svatko može imati samo koristi. Cijepljenje u Hrvatskoj započinje s obzirom na dostupnost cjepiva oko praznika Svih svetih, što je dovoljno da se stvori titar zaštitnih protutijela do sezone gripe. Cjepivo protiv gripe u sebi ne sadrži žive viruse, nego tri različita virusna antigena.
I što je posebno bitno, cijepiti se mogu gotovo svi uz konzultaciju s liječnikom.
I ne zaboravite, bolje je spriječiti nego liječiti.

Više u kategoriji: Zdravlje; Život
Izvor i foto: gripa.hr
D. Šabić, mag. nov.