Propisani su i maksimalni iznosi: od dvije tisuće kuna za kruzere s 50 do 200 putnika do 40 tisuća (nekadašnjih) kuna za one s kapacitetom iznad tri tisuće putnika. U praksi se to svede na beznačajne ukupne iznose – Split je, recimo, kruzerima koji su u špici sezone izazivali goleme gužve lani naplatio tek tri milijuna kuna, što je promil njegova ukupnog proračuna.
Da apsurd bude veći, isti rogobatni propis nalaže gradovima da svake godine najkasnije do kraja siječnja službeno donesu odluku o visini pristojbe za iduću godinu, pa čak i u slučaju da se ona ne mijenja. I baš Gradsko vijeće Splita prošlog tjedna bilo je prisiljeno sastati se samo zbog ove teme i formalno odlučiti da će pristojba i u 2024. godini biti na propisanom maksimumu, s time da će od 1. listopada do 31. ožujka, kao i lani, ona biti umanjena za 50 posto.
Kompletna gradska vlast, 31 gradski vijećnik i cijeli niz stručnih službi potrošili su popriličnu količinu vremena kako bi donijeli formalnu odluku za koju se unaprijed znalo kako će izgledati. Tportal je od Ministarstva turizma zatražio komentar i nakon nekoliko dana čekanja dobio odgovor koji zapravo ne daje objašnjenje ove pretjerane birokratizacije.
Na koncu, Ministarstvo turizma ipak najavljuje da će se ‘detaljne mjere i aktivnosti definirati kroz Nacionalni plan razvoja održivog turizma za razdoblje od 2021. do 2027. godine’. Danas, koncem siječnja 2023. godine, taj dokument još uvijek nije ni upućen na javno savjetovanje – a kamoli usvojen.
Cijeli članak možete pročitati na: tportal.hr
Foto: Pixabay