Na sjeverozapadnome kraju salonitanskoga gradskoga područja, naknadno opasanog zidinama sagrađen je amfiteatar, izravno uklopljen u obrambeni sustav grada. Ostaci amfiteatara u Saloni otkriveni su 1846. godine i relativno su vrlo dobro sačuvani, a i napravljena je njegova rekonstrukcija. Prva istraživanja potkraj prve polovice 19. stoljeća pokrenuo je F. Carrara koji je, osim tog pothvata, zaslužan za prvi i vrlo temeljit pristup gradu i arheološkim istraživanjima. On je, naime, 1850. godine objavio knjigu o topografiji Salone i dotadašnjim iskopavanjima koja je i danas vrlo vrijedna i upotrebljiva.
Poslije mnogo godina ponovno se istraživalo u amfiteatru u tri navrata. Danski arheolog Dyggve pretpostavlja da su amfiteatar projektirali rimski arhitekti koji su i drugdje gradili slične građevine te da je sagrađen u drugoj polovici 2. stoljeća poslije Krista. Danas ga vidimo, doduše, sačuvana samo u donjim slojevima masivnih zidina, dobrim dijelom obnovljenim i rekonstruiranim, pedesetih godina, 20. stoljeća. Jedno kraće vrijeme služio je služio kao kamenolom iz kojeg se, kao i na mnogim drugim mjestima, uzimalo građevno kamenje.
Pretpostavlja se da je mogao primiti petnaestak, pa čak i nešto više tisuća posjetitelja. Zbog brza i jednostavna dolaska i napuštanja gledališta, graditelji su konstruirali dvostruki sustav komunikacija: radijalni, u odnosu na elipsu čitave građevine i kružni, u odnosu na razine u visini redova postavljenih sjedišta. Takav je način danas vrlo čest na velikim sportskim stadionima. U neposrednoj blizini amfiteatra, s juga, bilo je počivalište gladijatora koji su se borili u areni. Iz pogrebnih natpisa doznaje se za njihova imena, porijeklo, domovinu i borilačku specijalnost.
Solin kao jedan od najmlađih gradova u Hrvatskoj diči se svojom povijesnom baštinom, kulturnim i sakralnim znamenitostima koje plijene pozornost brojnih ljudi koji se nerijetko žele pričom vratiti godinama unatrag upravo prilikom posjeta amfiteatru.
Izvor: solin-info.com
Više u kategoriji: kulturna baština, povijest
D. Šabić, mag. nov.