Apolitični

Alain Badiou u Zagrebu promovira Rapsodiju za teatar

Najnoviji gost Filozofskoga teatra Srećka Horvata francuski je filozof Alain Badiou. On će 17. ožujka nastupiti u našemu kazalištu, a ovim povodom specijalno smo objavili njegovu knjigu Rapsodija za teatar u prijevodu Zlatka Wurzberga. Filozofski teatar u HNK-u tako će ovaj put posve biti posvećen kazalištu. Istoga dana od 19 sati Alain Badiou će u foajeu Hrvatskoga narodnog kazališta potpisivati Rapsodiju za teatar. Sljedeći dan, 18. ožujka, Filozofski teatar gostuje u Muzeju prekinutih veza na Gornjem gradu gdje će Badiou i Horvat voditi dijalog o ljubavi. Zbog ograničenog smještajnog kapaciteta, ulaznice se moraju rezervirati u Muzeju prekinutih veza.
Alain Badiou, filozof, dramaturg, matematičar i pisac, profesor na prestižnoj École Normale Supérieure u Parizu, jedan je od najutjecajnijih mislilaca današnjice. Rođen je 1937. godine u Rabatu, u Maroku. Politički je aktivan od rane mladosti, prije svega u borbi za dekolonijalizaciju Alžira, a poslije i tijekom 1968. svojom filozofijom istražuje odnos subjektiviteta i ontologije. U središte svojega filozofskog sustava postavlja četiri procedure istine koje filozofija prepoznaje kao univerzalne i vječne: matematiku, umjetnost, ljubav i politiku. U tome kontekstu, kazalište je jedno od najvažnijih područja umjetnosti koje razotkriva kompleksnu vezu ljubavi i politike, dvije najvažnije – i jedine – teme kazališta, prema Badiouu. Objavio je pedesetak naslova, među kojima se ističu Teorija subjekta, Može li se misliti politika, Bitak i događaj, Manifest za filozofiju, Etika, Logike svjetova, Pohvala ljubavi i dr. Napisao je nekoliko dramskih djela, među kojima Tikve i upravo objavljeno Drugo Sokratovo suđenje.
– Kazalište vrijedi kao dokaz za svako zbiljsko, sadašnje stanje, o vezi između bitka i istine. Dokaz je valjan čak i kada kazalište u ovom ili onom trenutku pokazuje slabost, kakva je naša situacija. Kao zaključak stavimo ovu savršenu Mallarmeovu definiciju kazališnog čina: To bi se trebalo dogoditi u spojevima Beskraja spram Apsolutnog. Nužno – izvadak Ideje. Beskorisno ludilo. Jedan od činova svijeta upravo je tu počinjen. Ništa više, ostao je dah, kraj sjedinjenih riječi i gesta – dah svijeće bitka, po čemu je sve bilo. Dokaz. Mallarme dodaje: Probuditi sve to. Doista.Probuditi.

Više u kategoriji: Kultura
Izvor i foto: HNK Zagreb
D. Šabić, mag. nov.